Privredno društvo “Kermas Energija” iz Zagreba, prema najnovijoj informaciji iz Pravobranilaštva BiH, pred podnošenjem je arbitražne tužbe protiv Bosne i Hercegovine, zbog činjenice da je Vlada RS jednostrano raskinula ugovor o koncesiji za gradnju vjetroparka “Trusina” nadomak Nevesinja. Tužbeni iznos je veći od 200 miliona KM.
Kako saznaje Fokus, prema posljednjoj informaciji s kojom raspolaže Pravobranilaštvo BiH, navedena firma iz Zagreba, koju zastupa advokatska kancelarija “Baroš & Partners”, nije pristala na produženje roka za mirno rješavanje spora, a kojeg je tražila Vlada Republike Srpske.
Međutim, Zagrepčani još uvijek ostavljaju prostor BiH odnosno Republiku Srpsku da se sporazumno urede odnosi, no pod velikim upitnikom koliko će još čekati prije nego što definitivno podnesu tužbu protiv BiH pred Međunarodnim centrom za rješavanje sporova (ICSID-om) u Washingtonu. Tako bi se BiH mogla suočiti s još jednim drastičnim finansijskim udarom poput slučaja “Viaduct” kojeg je, kao što je poznato, RS prouzrokovala po istoj matrici, jednostranim raskidom ugovora.
Kada je riječ o projektu vjetroparka Trusina, kaže se u aktu Pravobranilaštva BiH, Kermas Energija je vlasnik 97 posto udjela u društvu Eol Prvi d.o.o., sa sjedištem Nevesinju, koje je 19.10.2012. godine sa Vladom Republike Srpske zaključilo Ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje parka vjetrenjača na lokaciji Trusina.
Nakon zaključenog osnovnog ugovora, između ovih ugovornih strana zaključena su tri aneksa ugovora i to 04.09.2014., 17.12.2014. godine i 07.01.2016. godine. Vlada Republike Srpske, kao davalac koncesije je potom, rješenjem, broj: 04/1-012-2-645/9 od 07.03.2019. godine jednostrano raskinula zaključeni Ugovor o koncesiji i na taj način jednostrano oduzela koncesionaru koncesiono pravo, odnosno onemogućila izgradnju i korištenje Vjetroparka Trusina.
Iz zagrebačke firme navode da je Vlada RS jednostrano rsakinula koncesioni ugovor iako za to nije postojao pravni osnov, jer su izvršili sve obaveze. No, uprkos tome, navode, Vlada je “prikrivajući stvarne činjenice, predložila je NSRS usvajanje po hitnom postupku, izmjena i dopuna Zakona o obnovijivim izvorima energije i na taj način onemogućila Koncesionaru ostvarivanje prava na garantovanu otkupnu cijenu proizvedene električne energije”.
Kažu da je Vlada RS jednostrano raskinula Ugovor o koncesiji u momentu dok je još uvijek trajala procedura zaključenja Aneksa VI Ugovora koje je predviđao produženje roka za izgradnju VE Trusina do 31.12.2020. godine i izmjenu visine bankarske garancije u skladu as novim propisima koji su stupili na snagu nakon zaključenja Ugovora o koncesiji.
Dalje navode da je Komisija za koncesije po prijedlogu i na zahtjev Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske dala saglasnost za zaključenje Aneksa VI Ugovora o koncesiji, čime je, tvrde, grubo prekršila domaće propise, kao i međunarodne konvencije koje se odnose na zaštitu stranih ulagaca. Na ovaj način, po navodima ove firme, izgubljena dobit Kermas Energije iznosi 102.056.122 eura.
Inače, pravni osnov za nadležnost ICSID-a po navodima tužioca sadržan je u Međunarodnom ugovoru o podsticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja, koji je Bosna i Hercegovina zaključila sa Republikom Hrvatskom u decembru 1996. godine, te u dodatnom Protokolu o izmjenama i dopunama Ugovora od avgusta 2013. godine.
Zagrepčani predlažu da zbog postojanja obostranog interesa da u cilju izbjegavanja skupih i dugotrajnih arbitražnih postupaka, strane postignu sporazum o isplati odgovarajuće naknade po osnovu, kako navode, nezakonitog oduzimanja koncesionog prava Kermas Energiji.
Dodatno ističu da je Kermas Energija svojim dopisom od 08.02.2024. godine Vladi Republike Srpske uputila prijedlog za sporazumno uređenje međusobnih odnosa, na način da Vlada Republike Srspke vrati nezakonito raskinutu koncesiju i omogući Kermas Energiji izgradnju Vjetroparka Trusina ili isplati potraživani novčani iznos od 102.056.122 eura.
Treba naglasiti da je na prijedlog Vlade RS Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine već jednom tražilo produženje roka za mirno rješenje spora, međutim tužioci na to nisu pristali, ali su istakli da i dalje stoje pri stavu da su spremni na sporazumno uređenje uzajamnih odnosa.
