data-nosnippet>
Izuzeća od zabrane raspolaganja državnom imovinom – put ka razvoju ili rizik od novih zloupotreba?
Godinama je pitanje državne imovine BiH zarobljeno u političkim sukobima i nadmetanju između entiteta. Dok Republika Srpska otvoreno ignoriše odluke Ustavnog suda BiH i nastavlja s nelegalnim knjiženjem i prodajom imovine, pokušaja prisvajanja ima i u Federaciji BiH.
„Ustavni sud BiH je jasno utvrdio da samo država BiH može biti titular cjelokupne državne imovine, dok vlasti RS-a te odluke ignorišu“, podsjeća Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije Krug 99.
Zbog zabrane raspolaganja državnom imovinom, kako navodi Dragan Čović, stotine razvojnih projekata već godinama stoje blokirane:
„Stoji najmanje deset milijardi eura investicija jer ne možemo koristiti ono što je naše. Ne možete državnu imovinu staviti u funkciju javnog dobra“, poručuje Čović.
Schmidt: Zakonite vlasti treba da mogu pokretati razvojne projekte
Visoki predstavnik Christian Schmidt više puta je upozorio da zabrana najviše pogađa vlasti koje poštuju zakon – prvenstveno u FBiH.
„U trenutnom političkom kontekstu nerealno je očekivati dogovor o sveobuhvatnom rješenju pitanja državne imovine na nivou BiH. Ipak, zabranu treba ublažiti kako bi vlasti koje poštuju vladavinu prava mogle pokretati razvojne projekte“, navodi Schmidt.
Prema prijedlogu upućenom OHR-u i Vijeću ministara, predviđeno je da se izuzeci od zabrane mogu odobriti putem Komisije za državnu imovinu, uz zahtjev zainteresirane strane. Cilj je omogućiti korištenje imovine za javnu infrastrukturu – autoceste, željeznice, aerodrome, gasovode, elektroenergetske i telekomunikacijske objekte – bez promjene vlasništva.
Stručnjaci: Pragmatičan, ali osjetljiv pristup
Profesor ustavnog prava Davor Trlin smatra da je prijedlog „pragmatičan korak“ ka rješenju koje ne zadire u vlasništvo, već omogućava funkcionalno korištenje državne imovine.
„Ne dira se u vlasnički status – riječ je o privremenom korištenju pod strogim uslovima, uz nadzor OHR-a ili sudsko odobrenje. Rizik postoji ako se definicije javne infrastrukture ne preciziraju dovoljno, ali uz kontrolu međunarodne zajednice ovo može biti iskorak ka reformi, a ne kaosu“, objašnjava Trlin.
On podsjeća da je Schmidt još 2022. godine pooštrio definicije državne imovine, a Ustavni sud BiH 2024. ponovo potvrdio da entiteti nemaju pravo prisvajanja.
Put naprijed
Iako konačno rješenje zahtijeva politički konsenzus, predloženi model izuzeća od zabrane predstavlja realnu alternativu u trenutnom zastoju. Omogućio bi pokretanje ključnih infrastrukturnih projekata, uz zadržavanje državnog vlasništva i pravnu zaštitu od zloupotreba.
„Prava reforma zahtijeva dogovor svih, ali dok nema saradnje iz Republike Srpske, ovo je najrealniji način da se država pokrene naprijed – bez otimanja i bez blokada“, istakao je Trlin.
