Komisija za sukob interesa BiH u blokadi: Novi zakon usvojen, ali institucija i dalje ne funkcioniše
Formiranje nove Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH trebalo je predstavljati važan korak na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Međutim, umjesto pune funkcionalnosti, rad Komisije prate pravne nedoumice, administrativni problemi i politička prepucavanja.
Gotovo dvije godine nakon formiranja, otvoreno je pitanje zbog čega ova institucija i dalje ne radi u punom kapacitetu.
Dvije komisije razgovarale o problemu
U Parlamentarnoj skupštini BiH održan je sastanak Komisije za borbu protiv korupcije sa članovima Komisije za odlučivanje o sukobu interesa.
Razgovarano je o njenoj nezavisnosti, finansiranju, kadrovskoj strukturi i organizacionim problemima.
Podzakonski akti i dalje nisu usvojeni
Jedan od najvećih problema je činjenica da Vijeće ministara BiH još nije usvojilo potrebne podzakonske akte za punu primjenu novog zakonskog okvira.
Zbog toga se, prema navodima sa sastanka, i dalje koriste raniji podzakonski akti.
Problem i sa predsjedavajućim Komisije
Dodatni pravni problem odnosi se na imenovanje prvog predsjedavajućeg Komisije.
Dejan Ružić jeste izabran, ali njegovo imenovanje prema navodima iz materijala nije potvrđeno u Domu naroda PSBiH.
Vijeće ministara vratilo pravilnike
Na sjednici održanoj 15. jula 2026. godine, Vijeće ministara BiH vratilo je pet predloženih pravilnika Komisiji.
Obrazloženje je bilo povezano upravo sa pitanjem da li je procedura imenovanja predsjedavajućeg Komisije završena u skladu sa zakonom.
Borenović tvrdi da je riječ o izgovoru
Predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije Branislav Borenović ocijenio je da se ovaj problem koristi kao razlog za blokadu rada Komisije.
Prema njegovim riječima, postoji mogućnost da dio vlasti ne želi da Komisija za odlučivanje o sukobu interesa počne raditi punim kapacitetom.
„Mrtvo slovo na papiru“
Borenović je podsjetio da je novi zakon usvojen još 2024. godine i predstavljen kao važan evropski korak.
Međutim, smatra da je u praksi sve ostalo na papiru jer ključni mehanizmi nisu stavljeni u puni pogon.
Slučaj Dodik otvorio dodatna pitanja
Posebnu pažnju privukao je i raniji predmet koji se odnosio na Milorada Dodika.
Transparency International BiH ranije je podnio prijavu zbog mogućeg sukoba interesa, navodeći poslovanje firmi povezanih s njegovom porodicom sa državom.
Postupak protiv Dodika odbačen
Nakon višegodišnjeg trajanja predmeta, nova Komisija odlučila je da ne pokrene postupak protiv Dodika.
Kao razlog navedene su okolnosti povezane sa ranijim sazivom Komisije i promjenom zakonskog okvira, kao i činjenica da Dodik više nije član Predsjedništva BiH.
Transparency International upozorava
Iz Transparency Internationala BiH poručuju da problemi sa podzakonskim aktima ne mogu biti opravdanje za sve slabosti u radu Komisije.
Navode da postoje i pitanja vezana za brzinu odlučivanja u pojedinim predmetima i različita tumačenja zakona.
Problem se ne svodi samo na zakon
Prema ocjenama civilnog sektora, problem je širi i obuhvata administrativnu podršku, komunikaciju sa drugim institucijama i način na koji se vode postupci.
Zbog toga samo usvajanje novog zakona nije dovoljno ako se njegove odredbe ne primjenjuju u praksi.
Komisija pod kritikama zbog netransparentnosti
Dodatne kritike odnose se i na transparentnost rada Komisije.
Prema navodima iz analize, informacije o sjednicama i dnevnim redovima više nisu dostupne javnosti u istom obimu kao ranije.
Pokušaj povećanja naknada
Pažnju je privukao i zahtjev pojedinih članova Komisije da mjesečni paušal bude povećan sa 600 na 1.600 KM.
To je izazvalo dodatne kritike s obzirom na probleme u radu institucije i činjenicu da Komisija nije u potpunosti uspostavila sve potrebne mehanizme.
Sve povezano sa evropskim putem BiH
Novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa usvojen je u martu 2024. godine kao jedan od važnih elemenata reformi koje su bile povezivane sa napretkom BiH prema Evropskoj uniji.
Zbog toga problemi u njegovoj primjeni imaju širi značaj od same komisije.
Formalni napredak bez stvarnog rezultata?
Upravo zato se sve češće postavlja pitanje da li je BiH ispunila formalni uslov usvajanjem zakona, dok je stvarna primjena ostala blokirana.
To bi, prema kritikama koje dolaze iz civilnog sektora i dijela parlamentaraca, moglo ozbiljno oslabiti kredibilitet antikorupcijskih reformi.
Zaključak
Nova Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH nalazi se pred ozbiljnim izazovima.
Iako je novi zakon predstavljen kao važan evropski korak, gotovo dvije godine nakon formiranja Komisije i dalje postoje problemi sa podzakonskim aktima, imenovanjem rukovodstva, transparentnošću i efikasnošću rada.
Zbog svega toga otvoreno ostaje pitanje ko je odgovoran što institucija koja bi trebala biti jedna od važnih poluga borbe protiv sukoba interesa i korupcije i dalje ne funkcioniše punim kapacitetom.