Novi izgled glasačkih listića ponovo je pokrenuo oštru pravnu i političku raspravu o tome ima li Centralna izborna komisija (CIK) BiH pravo podzakonskim aktima uvoditi etničke odrednice za izbor članova Predsjedništva BiH.
Iako Ustav BiH jasno propisuje da se biraju Bošnjak, Hrvat i Srbin, na glasačkim listićima već četiri izborna ciklusa stoji formulacija da se biraju bošnjački, hrvatski i srpski član Predsjedništva BiH — što predstavlja suštinsku razliku između izbora predstavnika građana/države i predstavnika naroda.
Neslaganje i unutar samog CIK-a
Ova formulacija podijelila je i same članove Centralne izborne komisije:
-
Suad Arnautović (član CIK-a): Smatra da je ovakva praksa protustavna.
“Isticanjem posvojnih pridjeva sugeriše se da se bira bošnjački, hrvatski i srpski član Predsjedništva BiH, odnosno da se biraju predstavnici naroda — što nije tačno, a niti je ustavno niti u skladu sa Izbornim zakonom.”
-
Vlado Rogić (član CIK-a): Poziva se na višedecenijsku praksu.
“Nije tačno da je ona protivna Ustavu i Izbornom zakonom. Ovo je riješeno od Dejtonskog sporazuma do danas. 30 godina mi ovako postupamo.”
Politički stavovi: Pitanje “legitimnog predstavljanja”
Državni ministar pravde Davor Bunoza (HDZ BiH) podržava ovakav pristup, ističući da je svrha članova Predsjedništva upravo predstavljanje konstitutivnih naroda:
-
Stav HDZ-a: Bunoza navodi da je tvrdnja da je dovoljno da se član Predsjedništva samo formalno izjašnjava kao pripadnik nekog naroda (bez legitimne potpore) protivna stavovima Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava.
-
Legitimitet ispred pripadnosti: Naglašava da predstavnik nekog naroda ne mora nužno biti njegov pripadnik, ali mora imati njegov politički legitimitet.
Šta kaže ustavno-pravna struka?
Eksperti za ustavno i međunarodno pravo upozoravaju da je CIK izašao iz okvira svojih nadležnosti i podzakonskim aktima preoblikovao ustavne norme, čime se dodatno produbljuje diskriminacija:
| Stručnjak | Ključna ocjena i analiza |
| Prof. dr. Nurko Pobrić (profesor ustavnog prava) | Po Ustavu oni ne predstavljaju konstitutivne narode. Jezički i pravno, Član 5. tačka 1. navodi “jedan Srbin, jedan Hrvat i jedan Bošnjak”. Čak i kada bi se formulacija prihvatila, za srpskog člana ona nema nikakvo uporište u Ustavu. |
| Dr. Davor Trlin (ekspert za međunarodno i ustavno pravo) | Mijenjanjem ustavne formulacije CIK dodatno “zakucava etnički ekskluzivizam” na samom listiću. Umjesto neutralnih materijala vezanih za slovo Ustava, stvara se privid da birači glasaju za etničke predstavnike, čime se produbljuje sistemska diskriminacija građana koji ne pripadaju konstitutivnim narodima. |