data-nosnippet>
Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas će, na svojoj 10. plenarnoj sjednici, razmatrati apelaciju Milorada Dodika na presudu Suda BiH kojom mu je pravosnažno izrečena jednogodišnja zatvorska kazna te zabrana obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u periodu od šest godina.
Iako detalji apelacije nisu poznati javnosti, izvjesno je da će njen glavni argument biti navodno kršenje prava na pravično suđenje, odnosno principa presumpcije nevinosti zagarantovanog članom 6. stavom 2. Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama, kao i Ustavom BiH — navodi advokat i novinar Senad Pećanin.
„Dodikovu apelaciju dodatno osnažuju nerazumni i neodgovorni javni pritisci na Sud BiH uoči izricanja presude, koje su vršili visoki funkcioneri državne vlasti“, piše Pećanin, naglašavajući da je prednjačio lider Naroda i pravde i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, koji je tada izjavio:
“Ako Dodik bude oslobođen, pozvat ću sve na masovne proteste.”
Prema Pećaninu, i sama ova izjava – kojom je Dodik označen krivim prije pravosnažne presude – mogla bi biti dovoljna da Ustavni sud zaključi kako mu je bilo uskraćeno pravo na nepristrasno i pravično suđenje. On podsjeća da je Ustavni sud BiH u odluci po apelaciji Fadila Novalića također utvrdio povredu tog prava usljed političkog pritiska, tada također od strane Konakovića.
Ipak, dodaje Pećanin, Ustavni sud je tada obesmislio vlastitu odluku i Evropsku konvenciju time što nije ukinuo presudu protiv Novalića, već se zadovoljio tek „deklaratornom odlukom“ o povredi prava, što je sudija Mirsad Ćeman oštro kritikovao u izdvojenom mišljenju.
Ovog puta, napominje Pećanin, o Dodikovoj apelaciji neće odlučivati bivši američki ambasador Michael Murphy ni sutkinja Seada Palavrić, koji su u međuvremenu penzionisani, pa „nijedan ishod postupka – pa čak ni odluka u skladu s Evropskom konvencijom – ne bi trebao iznenaditi“.
Međutim, upozorava autor, čak i ako Dodik danas priželjkuje nezavisan pravosudni sistem, to bi mu se moglo vrlo brzo obiti o glavu.
Naime, 6. augusta 2025. godine, Dodik je – tvrdi Pećanin – nedvojbeno počinio krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a Krivičnog zakona BiH, kada je, kao predsjednik Republike Srpske, na konferenciji za medije izjavio:
“Razbićemo iluziju o bilo kakvoj mogućnosti saradnje sa muslimanima. Muslimani su patološki neprijatelji srpskog naroda.”
„U petak, 31. oktobra 2025. godine, predao sam Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu zbog ovog teškog krivičnog djela. Ako glavni tužilac Milanko Kajganić bude radio svoj posao, Dodik neće imati mnogo razloga za slavlje, iako mu je Konaković svojim izjavama dao određene adute – ako ne pred Ustavnim sudom, onda pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu“, zaključuje Pećanin.
