Politički potres u BiH: Kako Dodik i Čović tiho „razvode“ državu! Tajni plan o trećem entitetu izlazi na vidjelo – Bosna i Hercegovina na ivici

Bosna i Hercegovina ponovo se nalazi u središtu političkog potresa. Dvojica dugogodišnjih lidera, Milorad Dodik i Dragan Čović, nastavljaju voditi politiku koja sve više podsjeća na pokušaj „mirnog razvoda“ države. I dok se pred međunarodnom zajednicom predstavljaju kao zaštitnici stabilnosti, njihovi potezi jasno ukazuju da ciljaju na preuređenje granica unutar Bosne i Hercegovine – i to po etničkom principu.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i lider Republike Srpske, godinama otvoreno govori o potrebi „reorganizacije“ BiH, često ističući da je vrijeme za „novi dogovor“. Iako mnogi njegove istupe tumače kao političke provokacije, sve je više analitičara koji vjeruju da iza njih stoji jasna i dugoročna strategija. Ta strategija, prema njihovim riječima, ima za cilj da se ideja o trećem – hrvatskom – entitetu postepeno normalizuje u javnosti.

Poznati novinar Senad Hadžifejzović nedavno je upozorio građane da pažljivo prate kako se javnost „kuha“ i priprema za ono što je donedavno bilo nezamislivo. „Obratite pažnju kako vas politika polako navikava, kuha i priprema za svoje poteze. Priča o trećem entitetu, hrvatskom, ponovo se pojavljuje – ali sada iz usta Milorada Dodika“, kazao je Hadžifejzović u svom programu.

Isprva su mnogi građani te riječi dočekali s nevjericom i osmijehom, smatrajući da se radi o još jednoj Dodikovoj provokaciji. No, priča je ubrzo dobila novi zamah – najprije kroz Dodikove lobiste u Sjedinjenim Američkim Državama, a potom i kroz istupe pojedinih američkih analitičara. Tako je, između ostalog, bivši američki političar i lobista Rod Blagojević izjavio da bi „drugi i treći entitet“ mogli biti „sigurna kuća“ za srpske i hrvatske hrišćane.

Prema mišljenju brojnih analitičara, time je poruka postala jasna – ideja o novoj teritorijalnoj podjeli BiH više nije puka teorija, već plan koji se pažljivo testira u javnosti.

Kulminacija ove priče uslijedila je kada se i Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, aktivno uključio u narativ o „ustavnoj jednakopravnosti tri naroda“. Iako formalno nije spominjao treći entitet, njegovi govori su pažljivo oblikovani tako da ostavljaju prostor za različita tumačenja – upravo ono na šta upozoravaju politički analitičari. „Čović je ponovio gotovo iste riječi koje je ranije izgovorila američka ambasadorica u UN-u – tri naroda, zajednički dogovor – kao da već ne postoji ustavna ravnopravnost“, komentarisao je Hadžifejzović.

A ona, formalno, već postoji – ali bez teritorijalne potvrde. Ne postoji „treći“ entitet, niti hrvatska teritorijalna jedinica, i upravo to HDZ godinama pokušava promijeniti. Stranka uporno insistira na ideji da bi Hercegovina i dijelovi Srednjobosanskog kantona trebali biti temelj novog entiteta. To su regije u kojima Hrvati i Bošnjaci žive u gotovo jednakom broju, pa bi svaka nova teritorijalna podjela neminovno otvorila opasne sukobe interesa.

Zamislimo situaciju u kojoj bi međunarodna zajednica – bilo iz Evrope ili iz Sjedinjenih Država – podržala takvu ideju. Šta bi to značilo za Bosnu i Hercegovinu? Većina stručnjaka smatra da bi to označilo početak kraja države kakvu danas poznajemo. Jer, stvaranje trećeg entiteta automatski bi podrazumijevalo i redefinisanje postojećih granica, što bi moglo pokrenuti lanac novih zahtjeva, podjela i kriza.

Nažalost, u zemlji u kojoj se „nezamislivo“ već više puta ostvarilo, ni ovakav scenarij više ne djeluje nemoguće. Dodik i Čović nastavljaju svoju političku simbiozu, dok građani BiH sve češće postaju taoci njihovih „strateških dogovora“.

Hoće li Bosna i Hercegovina izdržati još jedan pokušaj unutrašnje podjele – ili će „brak interesa“ Dodika i Čovića zaista dovesti do raspada države?
Vrijeme će pokazati, ali jedno je izvjesno – dok političari šapuću o entitetima, građani šute i čekaju da vide u kakvoj će zemlji sutra živjeti.