Puljić o odnosu Washingtona prema BiH: Mnogo toga zavisit će od diplomatije, Kongresa i lobiranja
Novinar Ivica Puljić govorio je o mogućem odnosu američke administracije prema Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu zahtjeva za ponovno uvođenje sankcija pojedinim političkim akterima iz BiH. Prema njegovoj procjeni, u narednom periodu ne treba očekivati velike poteze Washingtona, dok će značajnu ulogu imati aktivnosti bh. diplomatije, odnosi između Kongresa i izvršne vlasti te širi politički interesi Sjedinjenih Američkih Država.
Puljić smatra da tokom ljetnih mjeseci neće biti značajnijih odluka američke administracije u vezi s posljednjim inicijativama koje dolaze iz Kongresa. Kao jedan od razloga naveo je ljetnu pauzu američkog zakonodavnog tijela, zbog koje je politički rad u Washingtonu u tom periodu usporen.
Prema njegovim riječima, ni dosadašnji odnos izvršne vlasti ne daje mnogo prostora za očekivanje brze reakcije. Podsjetio je da su američki zakonodavci i ranije upućivali zahtjeve povezane sa sankcijama Miloradu Dodiku, ali da takve inicijative nisu uvijek rezultirale konkretnim potezima administracije.
Ko odlučuje o sankcijama?
Puljić je posebno ukazao na razliku između američkog Kongresa i izvršne vlasti kada je riječ o provođenju sankcija. Prema njegovom tumačenju, konkretne odluke o sankcioniranju u velikoj mjeri provode institucije izvršne vlasti, uključujući State Department i Ministarstvo finansija, zavisno od pravnog osnova na kojem se mjera zasniva.
Zbog toga, smatra Puljić, političke inicijative koje dolaze iz Kongresa ne znače automatski da će sankcije biti uvedene ili vraćene. One mogu predstavljati važan politički signal, ali konačni potezi zavise od odluka nadležnih institucija.
Istovremeno, Puljić smatra da Sjedinjene Američke Države nisu odustale od podrške teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine. Ipak, prema njegovoj procjeni, Sarajevo bi trebalo aktivnije koristiti diplomatske kanale kako bi američkim partnerima predstavilo svoje stavove i interese.
BH. diplomatija pred važnim zadatkom
Kao jednu od prilika za intenziviranje diplomatskih kontakata Puljić je izdvojio predstojeće zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku. Takvi međunarodni skupovi tradicionalno okupljaju veliki broj državnika i visokih zvaničnika, što predstavnicima Bosne i Hercegovine pruža mogućnost direktnih razgovora s američkim i drugim međunarodnim partnerima.
Puljić smatra da bi bh. diplomatija taj period trebala iskoristiti za ozbiljnije i profesionalnije predstavljanje interesa Bosne i Hercegovine. Posebno je naglasio značaj direktnih razgovora sa američkim zvaničnicima, kao i dugoročnog diplomatskog rada koji ne bi bio ograničen samo na trenutne političke krize.
Govoreći o inicijativama domaćih političara prema međunarodnoj zajednici, uključujući pitanja povezana s Memorijalnim centrom Srebrenica, Puljić je izrazio rezervu prema njihovom mogućem učinku na američku politiku.
Prema njegovom mišljenju, dio takvih inicijativa prvenstveno je namijenjen domaćoj javnosti i političkoj promociji pred izbore. Umjesto oslanjanja isključivo na Washington, smatra da bi određena pitanja trebalo snažnije artikulisati i kroz institucije Ujedinjenih naroda.
Kongres može poslati drugačiju poruku
Puljić ne isključuje mogućnost novih reakcija američkog Kongresa. Ipak, upozorava da će unutrašnja politička pitanja u Sjedinjenim Američkim Državama, posebno izborni procesi, imati veliki utjecaj na pažnju tamošnjih zakonodavaca.
Kao primjer različitih stavova unutar američke politike naveo je inicijativu povezanu sa Srbijom i njenim međunarodnim odnosima. Prema njegovoj ocjeni, pojedini članovi Kongresa zastupaju stavove koji nisu nužno identični politici drugih američkih institucija.
Upravo tu razliku između zakonodavne i izvršne vlasti Puljić smatra važnom za razumijevanje američkog odnosa prema Balkanu. Kongres može vršiti politički pritisak, pokretati rezolucije i slati poruke administraciji, ali njegova stajališta ne moraju uvijek biti pretočena u odluke izvršne vlasti.
Promjena generacije američkih zvaničnika
Govoreći o dugoročnom odnosu Washingtona prema Bosni i Hercegovini, Puljić je posebno istakao promjenu generacija američkih političara. Prema njegovom mišljenju, dio zvaničnika koji su bili direktno uključeni u proces okončanja rata i kreiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma danas više nije aktivan u američkoj politici.
On je tu generaciju opisao kao „dejtonsku generaciju“, naglašavajući da su ti ljudi imali neposredno iskustvo sa situacijom u Bosni i Hercegovini i regionalnim političkim odnosima.
Puljić smatra da današnji američki političari često nemaju isti nivo direktnog iskustva s događajima iz devedesetih godina, zbog čega se i pristup Bosni i Hercegovini mijenja u odnosu na period neposredno nakon rata.
Kritike Trumpove administracije i pitanje lobiranja
Poseban dio Puljićevog izlaganja odnosio se na politiku administracije predsjednika Donalda Trumpa prema sankcijama. On je iznio vrlo oštre tvrdnje o mogućem utjecaju finansijskih interesa i lobiranja na američke političke odluke.
Puljić je kao primjer naveo ukidanje ili promjene ranijih sankcija prema Miloradu Dodiku i drugim osobama, tvrdeći da se takve odluke mogu posmatrati kroz prizmu političkog lobiranja. Međutim, njegove tvrdnje o korupciji predstavljaju njegov politički stav i ne mogu se same po sebi tretirati kao utvrđena činjenica bez relevantnih dokaza.
Na kraju je ukazao i na razlike između dijela Kongresa i izvršne vlasti kada je riječ o odnosu prema Srbiji. Kao primjer je spomenuo inicijative pojedinih američkih kongresmena koji su kritikovali odnose Beograda s Rusijom, Kinom i Iranom.
Puljićeve ocjene tako ukazuju na složenu sliku američke politike prema Balkanu. Dok dio američkog Kongresa i dalje pokazuje interes za pitanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, sankcija i regionalne sigurnosti, izvršna vlast donosi odluke u skladu sa širim vanjskopolitičkim i strateškim prioritetima Washingtona.
Za Bosnu i Hercegovinu to znači da će diplomatski angažman, direktni kontakti s američkim institucijama i sposobnost domaćih vlasti da svoje interese predstave međunarodnim partnerima i dalje imati značajnu ulogu. Istovremeno, konačni potezi Washingtona zavisit će od niza faktora, uključujući američku unutrašnju politiku, odnose između Kongresa i administracije te šire geopolitičke interese Sjedinjenih Američkih Država.