data-nosnippet>
Postupak u predmetu Milorad Dodik i ostali protiv američkog Ministarstva finansija nastavljen je nakon ročišta održanog u SAD-u, a novi termin zakazan je za 8. septembar 2026. godine.
Nakon što je predmet preraspodijeljen sa sudije Rodolfa Ruiza na novoimenovanog federalnog sudiju Jeffreyja Kuntza, upravo će on razmatrati naredne korake u postupku. Američka vlada treba odgovoriti na prigovor Dodikovog pravnog tima kojim se osporava zahtjev za odbacivanje tužbe.
Dodikovi advokati osporavaju sankcije
Prema riječima dopisnika Federalne televizije Ivice Puljića, na posljednjem ročištu nije donesena konačna odluka.
Dodikov pravni tim je u podnesku od 25. augusta osporio proceduralnu valjanost, činjeničnu osnovu i ustavnu legitimnost sankcija koje je američko Ministarstvo finansija uvelo početkom 2025. godine.
Ključno pitanje koje se sada nameće jeste da li je Ministarstvo finansija SAD-a prilikom uvođenja sankcija postupalo proizvoljno i bez dovoljno pravnog osnova.
Američka vlada će svoj odgovor podnijeti 8. septembra, nakon čega će sudija Kuntz moći odlučiti da li će tužba biti odbačena ili će postupak biti nastavljen.
Moguće novo saslušanje
Ukoliko novi sudija procijeni da je potrebno dodatno razmatranje, predmet bi mogao biti produžen i na kasnu jesen.
U tom slučaju mogla bi biti zakazana nova usmena rasprava, ali i eventualno saslušanje svjedoka, nakon čega bi sud odlučivao o nastavku postupka.
Promjena sudije tako bi mogla značajno utjecati na dinamiku cijelog procesa.
Igor Dodik posebno zainteresiran za razvoj slučaja
Puljić smatra da bi jedan od važnih ciljeva tužbe mogao biti stvaranje mogućnosti za promjenu američkog pristupa sankcijama.
Poseban interes za takav razvoj događaja, prema njegovim riječima, ima Igor Dodik, koji navodno planira poslovne projekte s američkim partnerima, uključujući ulaganja u tehnološki sektor i oblast rijetkih minerala.
Puljić govorio i o sankcijama Iranu
Dopisnik FTV-a osvrnuo se i na američku politiku prema Iranu, navodeći da se iza kulisa vode intenzivni diplomatski pregovori.
Posebno je upozorio na mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija kompanijama i državama koje budu poslovale s Iranom, ocjenjujući da bi takav razvoj događaja mogao imati šire posljedice po međunarodnu ekonomiju.
Američki dug dostigao 40 biliona dolara
Puljić je govorio i o stanju američkih javnih finansija, ističući da je američki dug dostigao oko 40 biliona dolara.
Prema njegovim navodima, SAD godišnje izdvajaju oko 1,2 biliona dolara samo za servisiranje kamata, što predstavlja jedan od najvećih izazova za američke javne finansije.
Rast duga mogao bi, upozorio je, povećati troškove zaduživanja i otvoriti pitanje dugoročnog povjerenja investitora u američke obveznice i dolar.
Trump ponovo otvorio pitanje glasanja poštom
Na kraju je Puljić govorio i o američkim izborima i nastojanjima Donalda Trumpa da ograniči glasanje putem pošte.
Prema njegovim riječima, oko 30 posto birača koristilo je ovaj način glasanja na posljednjim predsjedničkim izborima, dok Trump već duže vrijeme iznosi tvrdnje o mogućim nepravilnostima.
Puljić smatra da bi pitanje glasanja poštom moglo postati jedna od tema koja će dodatno obilježiti američke kongresne izbore u novembru.
Dodikov slučaj tako ostaje otvoren, a ključni datum sada je 8. septembar, kada bi američka vlada trebala iznijeti svoj konačni odgovor pred sudijom Jeffreyjem Kuntzom.