Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt već tri godine obavlja jednu od najosjetljivijih političkih funkcija u Evropi – čuvanje mira i ustavnog poretka u zemlji koja se i dalje suočava s posljedicama rata, političkom nestabilnošću i spoljnim uticajima. Britanski list The Times piše da Schmidt djeluje u „jednoj od najkrhkijih država Evrope“, gdje se, kako navodi, ponovo rasplamsava radikalna politika potpomognuta iz Moskve.
Schmidt donosi odluke uz podršku EUFOR-ovog kontingenta od oko 1.500 vojnika. Kao visoki predstavnik, ima ovlasti da poništava zakone, mijenja institucije i smjenjuje izabrane zvaničnike – ovlasti koje je više puta koristio od preuzimanja dužnosti 2021. godine.
Historijski kontekst i složeni sistem
Bosna i Hercegovina još uvijek nosi teške posljedice rata iz 1990-ih, u kojem je ubijeno više od 100.000 ljudi, a desetine hiljada prošle su kroz logore. Ratni lideri, poput Radovana Karadžića, u Haagu su osuđeni za najteže zločine.
Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine uspostavio je državu sastavljenu od dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske. Danas, s nešto više od tri miliona stanovnika, BiH ima tročlano Predsjedništvo, 14 vlada i preko 180 ministara, što je čini jednom od najkompleksnijih državnih struktura na svijetu.
– Moj mandat je da štitim Dejton i taj zadatak shvatam vrlo ozbiljno – kazao je Schmidt za The Times.
Ruski uticaj i Dodikova separatistička retorika
Prema pisanju britanskog lista, Vladimir Putin vidi prostor za širenje ruskog uticaja kroz jačanje srpskog nacionalizma u Bosni i Hercegovini, koristeći ga kao polugu pritiska na Zapad. Njegova podrška Miloradu Dodiku, koji negira genocid u Srebrenici i zagovara ideju o „nezavisnoj srpskoj državi“, dodatno destabilizuje političku scenu.
Uprkos oštrim izjavama, proteklih mjeseci dogodio se značajan preokret: Milorad Dodik odstupio je s funkcije predsjednika Republike Srpske, nakon što je pravosnažno osuđen pred Sudom BiH zbog odbijanja da provodi Schmidtove odluke. Presudom mu je izrečena jednogodišnja kazna zatvora i zabrana obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina.
Dodik je potom za vršiteljicu dužnosti imenovao svoju dugogodišnju saradnicu Anu Trišić-Babić, koja će funkciju obavljati do prijevremenih izbora 23. novembra. Iako pravosnažno osuđen, Dodik i dalje prijeti referendumom o odbacivanju Schmidtovih ovlasti, što The Times opisuje kao „klasičan balkanski recept za političku mobilizaciju“.
NATO upozorava, Schmidt poziva na smirenost
U posljednjim mjesecima, NATO je više puta izrazio zabrinutost zbog mogućnosti destabilizacije u BiH – zemlji koja, za razliku od susjeda Hrvatske i Crne Gore, nije članica Alijanse. Srbija, kao Dodikov ključni saveznik, ostaje vojno neutralna, ali zadržava bliske odnose s Rusijom.
Schmidt, ipak, ne vjeruje da prijeti opasnost od novog oružanog sukoba:
– Ne vidim interes, niti realnu opasnost od sukoba – izjavio je.
Dodao je, međutim, da rusko „zveckanje sabljama“ na Balkanu ima za cilj odvraćanje pažnje sa Ukrajine, te da Zapad mora ostati oprezan i dosljedan u podršci Bosni i Hercegovini.
Dejton ostaje ključ stabilnosti
Dejtonski sporazum, kao i institucija visokog predstavnika (OHR), nemaju rok trajanja. Mandat OHR-a traje dok Bosna i Hercegovina ne ojača institucije, vladavinu prava i ekonomsku stabilnost.
Dio javnosti i političara smatra da sadašnji sistem blokira reforme i usporava evropski put, ali Schmidt ističe da je upravo taj sistem očuvao mir, koji je i dalje najvažniji uslov za svaki napredak.
– Možda je vrijeme da se počne tražiti izlaz, ali još nismo ispunili sve preduslove za to – zaključio je visoki predstavnik u razgovoru za The Times.