data-nosnippet>
Krajem oktobra, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija održat će sjednicu na kojoj će biti razmatrana aktuelna situacija u Bosni i Hercegovini. Osnova za raspravu biće izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji pokriva period od 16. aprila do 15. oktobra 2025. godine.
Zbog protivljenja Ruske Federacije, koja trenutno predsjedava Vijećem sigurnosti, Schmidt neće prisustvovati sjednici, dok će Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, učestvovati u njenom radu.
Politička kriza i institucionalni izazovi
Prema sažetku koji je objavila FTV, izvještaj ističe da je politička kriza u BiH rezultat niza odluka i poteza vlasti u Republici Srpskoj, usmjerenih protiv državnih institucija. Ti potezi nisu izolovani, već dio dugoročne političke strategije.
Uprkos napetostima, u zemlji je očuvan mir i stabilnost, dok je pojačano prisustvo snaga EUFOR-a pomoglo u održavanju sigurnosti i sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Evropske integracije i političke posljedice
Napadi na temeljne principe Dejtona imali su ozbiljne institucionalne i geopolitičke posljedice. Iako BiH pripada evropskoj porodici, napredak prema članstvu u EU i dalje koče unutrašnje političke podjele.
Kao pozitivan korak navodi se usvajanje Programa reformi krajem septembra, što bi moglo otvoriti prostor za novi zamah u procesu evropskih integracija.
Obaveza poštovanja Dejtonskog sporazuma
Izvještaj naglašava da su neslaganja oko tumačenja Dejtona dodatno produbljena nakon presude protiv Milorada Dodika. Sporna pitanja uključuju odluke Ustavnog suda BiH, ulogu međunarodne zajednice i visokog predstavnika, kao i pitanje državne imovine i budžetskih nadležnosti.
Dejton, ističe se, nije pitanje političkog izbora, već međunarodna obaveza koja garantuje teritorijalni integritet, suverenitet i političku nezavisnost BiH.
Raspad koalicije i zastoje u reformama
Tokom izvještajnog perioda došlo je do raspada državne koalicije – stranke Trojke (SDP, NiP i NS) povukle su se iz saveza sa SNSD-om, dok su HDZ i SNSD odbili prijedlog o rekonstrukciji Vijeća ministara BiH. Time je napredak u reformskim procesima gotovo potpuno zaustavljen.
Najavljeni referendum u RS-u za 25. oktobar izazvao je zabrinutost međunarodne zajednice zbog mogućeg kršenja ustavnog i pravnog poretka.
Institucionalne odluke i slučaj Kovačević
Izvještaj podsjeća i na presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Slaven Kovačević, kojom je potvrđeno da se ustavna pitanja moraju rješavati unutar institucija BiH.
Visoki predstavnik je intervenisao kako bi spriječio finansijski kolaps institucija i omogućio Centralnoj izbornoj komisiji pripreme za opšte izbore 2026. godine.
Uloga EUFOR-a i sigurnosna stabilnost
Misija EUFOR-Althea i dalje ima ključnu ulogu u očuvanju mira u BiH. Produženje njenog mandata 1. novembra 2024. ocijenjeno je kao izuzetno važno za sigurnost i stabilnost zemlje.
Državna imovina i ekonomski izazovi
Pitanje državne imovine i dalje predstavlja jedan od najvećih izazova. Izvještaj upozorava da neujednačeno sprovođenje odluka Ustavnog suda usporava ekonomski razvoj.
Dok Federacija BiH poštuje odluke suda, vlasti u RS-u često zauzimaju suprotan stav, što stvara dodatne pravne i političke prepreke. Schmidt poziva na dijalog i kompromisno rješenje koje će omogućiti ekonomski napredak bez narušavanja vladavine prava.
