Rasprave o budućem uređenju Bosne i Hercegovine ponovo su se intenzivirale nakon novih separatističkih najava Milorada Dodika i sve češćih prijedloga o formiranju treće federalne jedinice s hrvatskom većinom. Dodatnu pažnju privukle su karte koje kruže društvenim mrežama, a koje su otvorile pitanje odnosa između izbornih rezultata, etničke strukture stanovništva i mogućih teritorijalnih promjena.
Portal „Slobodna Bosna“ izdvojio je dvije karte koje su se pojavile na društvenim mrežama. Jedna prikazuje prijedlog teritorijalnog uređenja s trećom federalnom jedinicom, dok je druga povezana s izbornim rezultatima i stranačkom zastupljenošću u pojedinim dijelovima zemlje. Njihovo poređenje pokrenulo je raspravu o tome koliko se politički interesi i ideje o novom uređenju države mogu preklapati.
Dok jedni zagovaraju novu federalnu jedinicu kao način osiguravanja političke ravnopravnosti Hrvata, drugi upozoravaju na opasnost od prekrajanja države prema etničkim i stranačkim interesima.
Izborni rezultati nisu vlasništvo nad teritorijom
Među komentarima koji su privukli pažnju našla se i kritika ideje da izborni rezultati mogu poslužiti kao opravdanje za teritorijalne zahtjeve.
„Po toj logici, svaka stranka koja osvoji općinu dobije pravo na vlastitu državu. Izborni rezultat je mandat za upravljanje, a ne vlasnički list nad teritorijom“, naveo je jedan od korisnika društvenih mreža.
Uslijedila je rasprava o tome ko bi trebao odlučivati o budućnosti Bosne i Hercegovine. Dok pojedini zagovaraju dogovor konstitutivnih naroda, drugi upozoravaju da bi takav pristup mogao dodatno ojačati političku moć nacionalnih elita i zanemariti prava građana koji ne pripadaju većinskim etničkim grupama.
Suštinsko pitanje nije samo kako bi nove granice izgledale na karti, nego i na koji bi se način takve promjene odrazile na ustavni poredak, političku zastupljenost i prava stanovništva.
Koja bi područja bila obuhvaćena novim uređenjem?
U raspravama na društvenim mrežama spominju se različite općine i gradovi koji bi, prema pojedinim prijedlozima, mogli biti dio zamišljene hrvatske federalne jedinice. Među njima su područja Srednje Bosne, Konjic, Jablanica i Mostar, uz različita mišljenja o tome koje bi teritorije trebalo uključiti.
Takve rasprave pokazuju koliko je pitanje novih granica politički osjetljivo. Svaka zamišljena promjena otvara dodatna pitanja o stanovništvu, povratnicima, imovinskim pravima, lokalnoj samoupravi i ekonomskim vezama između gradova i općina.
Konjic, Jablanica, Mostar, Vitez, Žepče i Kiseljak nisu samo tačke na političkoj karti, već sredine u kojima građani ostvaruju svoja prava i imaju razvijene društvene i ekonomske veze.
Izborni rezultati i etnička struktura stanovništva sami po sebi ne predstavljaju pravni osnov za jednostrano mijenjanje granica. Svaki eventualni prijedlog morao bi se razmatrati kroz ustavne procedure i uz poštivanje prava svih građana.
U raspravama se pojavilo i pitanje Brčko distrikta, uz tvrdnje da taj prostor pripada Republici Srpskoj na osnovu Dejtonskog sporazuma. Takvo pojednostavljeno tumačenje ne odgovara njegovom posebnom pravnom statusu.
Brčko distrikt uspostavljen je kao zasebna administrativna jedinica pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, s vlastitim institucijama i statusom utvrđenim konačnom arbitražnom odlukom. Njegov položaj ne može se svesti na tvrdnju da pripada jednom od entiteta.
Ravnopravnost naroda ili nove teritorijalne podjele?
Jedno od ključnih pitanja u raspravi odnosi se na značenje političke ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
Zagovornici treće federalne jedinice najčešće ističu potrebu da Hrvati imaju ravnopravnu političku zastupljenost i mogućnost izbora predstavnika za koje smatraju da imaju legitimitet unutar hrvatskog biračkog tijela.
Ova rasprava dodatno se vodi u kontekstu izbornog sistema i načina izbora članova Predsjedništva BiH, koji je već godinama predmet političkih sporova.
S druge strane, kritičari teritorijalnog preuređenja upozoravaju da bi stvaranje novih jedinica zasnovanih na etničkim kriterijima moglo produbiti postojeće podjele i otvoriti nova pitanja o položaju građana koji ne pripadaju većinskom narodu u određenom području.
Bosna i Hercegovina ima složen ustavni sistem, a svaka njegova promjena morala bi biti provedena u skladu s Ustavom, propisanim procedurama i međunarodnim obavezama u oblasti ljudskih prava.
Karte kao politička poruka
Karte koje kruže društvenim mrežama ponovo su pokazale koliko su rasprave o izbornom sistemu povezane sa širim pitanjima teritorijalnog uređenja države.
Kada se izborni rezultati upoređuju s kartama zamišljenih etničkih jedinica, otvara se pitanje da li se politička moć nastoji ostvariti kroz promjene izbornog sistema ili kroz teritorijalno preuređenje zemlje.
Ipak, objave na društvenim mrežama i prijedlozi koji se pojavljuju u javnosti ne predstavljaju sami po sebi zvanične planove niti usvojena rješenja. Važno je razlikovati političke inicijative, komentare pojedinaca i konkretne prijedloge koji bi prošli kroz odgovarajuće institucije.
Rasprava o trećoj federalnoj jedinici zato je mnogo šira od samih linija na karti. Ona obuhvata pitanje kako osigurati ravnopravnost građana i konstitutivnih naroda, a istovremeno sačuvati ustavni poredak i spriječiti dodatno produbljivanje podjela.
Dodatnu pažnju izazivaju najave Milorada Dodika o promjenama Ustava Republike Srpske i proglašenju Banje Luke glavnim gradom tog entiteta. Te najave ponovo su otvorile pitanja o budućnosti odnosa unutar Bosne i Hercegovine i mogućim političkim posljedicama.
Dok se nastavljaju rasprave o novom federalnom uređenju, ostaje ključno pitanje na koji način bi se eventualne reforme mogle provesti, a da se pritom zaštite prava svih građana i očuva stabilnost države.