data-nosnippet>
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, dostavio je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija svoj redovni polugodišnji izvještaj o stanju u zemlji, koji se, kao i ranijih godina, najvećim dijelom fokusira na političke pritiske i napade usmjerene prema institucijama države BiH.
Za razliku od ranijih praksi, Schmidt se nije lično obratio članicama Vijeća, budući da je njegovo učešće blokirano od strane Rusije i Kine, koje ne priznaju njegov legitimitet. Umjesto toga, izvještaj je zvanično dostavljen članicama Vijeća sigurnosti na razmatranje.
Poseban akcenat u dokumentu stavljen je na pitanje državne imovine, te potrebu za ublažavanjem zabrane raspolaganja istom, ali i na institucionalne izazove koji ugrožavaju funkcionisanje države. Prema sadržaju izvještaja, glavni uzrok trenutne političke krize u BiH su postupci vlasti Republike Srpske i njenog bivšeg predsjednika Milorada Dodika.
“Prije nego što pređem na suštinu ovog izvještaja, želim naglasiti da sam odlučio slijediti nešto drugačiju strukturu od one koju inače koristim. Razlog za to povezan je s trenutnom situacijom u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina i činjenicom da ovaj izvještaj obuhvata period koji vodi ka 30. godišnjici potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir, što će predstavljati važnu prekretnicu za zemlju”, naveo je Schmidt.
Ovaj izvještaj obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra 2025. godine, te pruža detaljnu analizu političkog stanja, sigurnosnih izazova i funkcionisanja institucija u zemlji.
Schmidt naglašava da je aktuelna kriza rezultat dugotrajnog i planskog djelovanja vlasti RS-a i njenog tadašnjeg lidera Dodika, s ciljem potkopavanja ustavnog poretka i državnih institucija. Prema njegovim riječima, to se ne može svesti samo na pojedinačne incidente ili sudske odluke, već na sistematski pokušaj slabljenja državnog okvira.
Ipak, u izvještaju se konstatuje da mir u BiH nije narušen, zahvaljujući prisustvu EUFOR-a i kontinuiranim naporima Evropske unije, koji su ocijenjeni kao ključni za očuvanje stabilnosti.
Schmidt upozorava da su posljednji napadi na principe Daytonskog sporazuma nanijeli ozbiljnu institucionalnu i političku štetu, podsjetivši da taj sporazum već tri decenije čini temelj mira i razvoja u Bosni i Hercegovini.
Dalje se navodi da je evropski put BiH ozbiljno usporen zbog ponašanja vlasti u Republici Srpskoj, koje su, prema Schmidtu, propustile prilike u procesu evropskih integracija. Ipak, on pozdravlja nedavno usvajanje Reformskog programa u Vijeću ministara, koji bi mogao predstavljati novi impuls u evropskom procesu.
Schmidt takođe podsjeća na pravosnažnu presudu protiv Milorada Dodika, ističući da je poštivanje sudskih odluka i ustavnog poretka osnovni preduslov za funkcionisanje države. On naglašava da su institucije BiH poslala jasnu poruku – napadi na ustavni sistem i nepoštivanje zakona imaju konkretne pravne posljedice.
U izvještaju se posebno spominje i odluka Ustavnog suda BiH kojom je poništen niz zakona usvojenih u Narodnoj skupštini RS-a, ocijenjenih kao neustavni i suprotni državnim zakonima. Schmidt ističe da su ti akti bili pokušaj formiranja paralelnih struktura vlasti unutar entiteta.
Nakon potvrđivanja presude i odluke Centralne izborne komisije o prestanku Dodikovog mandata, lider SNSD-a je najavio učešće svoje stranke na prijevremenim izborima, predloživši novog kandidata za predsjednika RS-a. Schmidt ističe da ovaj proces pokazuje da pravna država još uvijek može prevladati političke napetosti.
Dalje u izvještaju analizira se raspad državne koalicije, koju su činile stranke Trojke (SDP, NiP, NS), HDZ BiH i SNSD, pri čemu Schmidt zaključuje da je SNSD-ovo djelovanje protiv institucija BiH dovelo do kolapsa funkcionisanja državnog nivoa vlasti.
Posebnu pažnju privukla je odluka Narodne skupštine RS-a o raspisivanju referenduma 25. oktobra 2025. godine, koju Schmidt ocjenjuje kao mogući izvor destabilizacije, podsjećajući na sličan pokušaj iz 2011. godine koji je zaustavila Evropska unija.
Schmidt se u izvještaju osvrće i na slučaj Kovačević protiv BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, podsjećajući da, iako je tužba proglašena nedopuštenom, BiH i dalje ima obavezu da provede ranije presude koje zahtijevaju ustavne reforme.
U vezi s državnom imovinom, Schmidt upozorava da trenutna zabrana raspolaganja usporava ekonomski razvoj, posebno u Federaciji BiH, koja poštuje odluke Ustavnog suda. Predlaže postepeno ublažavanje zabrane, kako bi se omogućila realizacija razvojnih projekata u skladu sa zakonima.
Na kraju izvještaja, Schmidt poručuje da je Bosni i Hercegovini potrebna politička hrabrost, dijalog i kompromis, naročito pred izbore 2026. godine. Naglašava da međunarodna zajednica mora ostati angažovana i pružiti podršku BiH sve dok zemlja ne ojača institucije i ne ispuni uslove iz Agende 5+2.
