Odluka Ustavnog suda BiH ponovo otvorila pitanje legalnosti Vlade RS
Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine po apelaciji bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kojom je odbijen njegov pokušaj da ospori presudu Suda BiH za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, ponovo je aktuelizovala pitanje legalnosti Vlade RS-a.
Ovom odlukom postalo je očigledno da Vlada RS-a nije imenovana u skladu s Ustavom tog entiteta, budući da Dodik, u trenutku kada je predložio Save Minića za mandatara, nije imao status predsjednika Republike Srpske.
Ustavni sud BiH odbacivanjem Dodikove apelacije ostavio je na snazi pravosnažnu presudu Suda BiH, kojom je on osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija. Na osnovu te presude, Centralna izborna komisija BiH 6. augusta oduzela mu je mandat predsjednika RS-a. Dodikovu žalbu na odluku CIK-a odbilo je Vijeće Apelacionog odjela Suda BiH 18. augusta, čime je potvrđeno da više ne obavlja funkciju predsjednika.
Uprkos tome, Dodik je 23. augusta predložio Savu Minića za mandatara Vlade RS-a, a Narodna skupština RS-a tu Vladu imenovala je 5. septembra. Spornu odluku o predlaganju mandatara naknadno je objavio predsjedavajući NSRS-a Nenad Stevandić.
Nakon imenovanja Vlade, podnesena su dva zahtjeva za ocjenu ustavnosti te odluke – jedan od četiri delegata Kluba Bošnjaka u Domu naroda PS BiH, a drugi od 11 zastupnika iz stranaka Trojke u Predstavničkom domu PS BiH.
Jučerašnjom odlukom, Ustavni sud BiH jasno je potvrdio da Dodik u trenutku predlaganja mandatara nije imao status predsjednika Republike Srpske, te da pravosnažna presuda Suda BiH i odluka CIK-a ostaju na snazi.
Ipak, Dodik je pokušao izbjeći posljedice te činjenice tako što je Narodna skupština RS-a naknadno imenovala v.d. predsjednicu RS-a. U Službenom glasniku RS-a 22. oktobra objavljena je odluka o njenom imenovanju, kojom se tvrdi da Dodiku mandat prestaje tek njenim imenovanjem, a ne ranije – odlukom CIK-a od 6. augusta ili presudom Apelacionog odjela Suda BiH od 18. augusta.
Ukoliko Ustavni sud BiH u konačnici ne ospori odluku NSRS-a o imenovanju Vlade RS-a, to bi faktički značilo da su entitetske institucije iznad državnih i da odluka CIK-a nema pravno dejstvo – što bi Dodiku dalo osnov da tvrdi da institucije RS-a mogu nadvladati institucije države BiH.
