data-nosnippet>
Poseban problem u Federaciji Bosne i Hercegovine predstavljaju penzioneri koji primaju srazmjerne penzije, a rješenje za njihov težak položaj mora pronaći politika i Vlada Federacije BiH – upozorio je u razgovoru za „Slobodnu Bosnu“ Haso Halilović, potpredsjednik Saveza udruženja penzionera Federacije BiH.
Naime, penzioneri koji primaju srazmjerne penzije u augustu nisu dobili jednokratnu pomoć Vlade FBiH uz julsku penziju, iako je ona iznosila do 250 KM, zavisno od visine primanja. Zbog toga je reagovala Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH, koja je naložila Vladi FBiH i Ministarstvu rada i socijalne politike da isprave ovu nepravdu i omoguće jednak pristup pomoći svim građanima.
– Mi jesmo prikupljali određene podatke na terenu, jer Zavod PIO Federacije BiH nema precizne evidencije. Naime, države koje isplaćuju penzije našim građanima koji su tamo radili – bilo da je riječ o bivšim republikama Jugoslavije, zapadnim zemljama ili drugim državama – to čine prema svojim zakonima. Isto se odnosi i na Zavod PIO RS – pojasnio je Halilović.
Dodao je da je Zavod PIO FBiH potvrdio kako nema podatke o visini i broju srazmjernih penzija koje se primaju u inostranstvu.
– Zato smo odlučili sprovesti anketu i taj posao smo završili – istakao je Halilović.
Prema njihovim podacima, radi se o između 85 i 86 hiljada penzionera koji primaju srazmjernu penziju.
– Ta kategorija, koja kada se saberu dvije ili tri penzije koje prima ne dostigne iznos minimalne penzije, mora se uzeti u obzir. Međutim, nismo naišli na razumijevanje upravo zato što ne postoje zvanični podaci. Zavod PIO FBiH bi, kroz sporazume potpisane između država bivše Jugoslavije i entiteta, trebao obezbijediti te informacije kako bi se moglo reagovati i donijeti kvalitetnija rješenja – istakao je Halilović.
Dodao je da bi ta rješenja mogla biti u okviru socijalnih programa, kojih trenutno gotovo i nema, iako su od suštinskog značaja za ovu populaciju.
Nema strategije za starije osobe
Halilović je upozorio i da ne postoji strategija za stare osobe, iako je to bila obaveza prema Madridskoj deklaraciji iz 2002. godine, koju je potpisala i Bosna i Hercegovina.
– Treba izraditi akcioni plan kojim bi se penzionerima kroz socijalnu zaštitu obezbijedio bolji materijalni položaj, kvalitetnija zdravstvena zaštita, sigurnost od nasilja i zloupotreba, te njihovo aktivnije uključivanje u društveni i politički život – naglasio je Halilović.
Podsjetio je da je strategija za period 2017–2027. izrađena u nacrtu, ali nikada nije usvojena u Parlamentu Federacije BiH.
– To je mnoštvo zadataka i obaveza koje Federacija BiH i država Bosna i Hercegovina moraju ispuniti kroz taj akcioni plan, ali on još nije ni donesen – dodao je.
Diskriminacija penzionera između kantona
Halilović je kao primjer naveo Tuzlanski kanton, koji je prošle godine isplatio po 100 KM jednokratne pomoći primaocima najnižih penzija, a isto će sada učiniti i Zeničko-dobojski kanton. Pojedini gradovi i općine učinili su isto, ali, kako kaže, to stvara nejednak položaj među penzionerima.
– To svakako treba riješiti. Međutim, glavni problem je što kasni izrada strategije i akcionog plana. Kada bi postojali dokumenti na nivou Federacije BiH, svi penzioneri i socijalne kategorije bili bi ravnopravno zastupljeni – poručio je.
Tuzlanski kanton, napomenuo je, već četvrtu godinu zaredom isplaćuje jednokratne pomoći najugroženijim penzionerima, a ove godine je oslobodio sve građane plaćanja zdravstvene markice od 20 KM.
Grad Tuzla je, od 1. augusta, uveo i besplatan javni prevoz za penzionere.
– Međutim, to sve predstavlja diskriminaciju među penzionerima na nivou cijele Federacije BiH. Potrebno je sistemsko, zakonsko rješenje koje bi obavezalo sve kantone i lokalne zajednice da pruže iste mjere istoj kategoriji ljudi – naglasio je Halilović.
Zdravstvena zaštita u kolapsu
Halilović je upozorio i na tešku situaciju u oblasti zdravstvene zaštite i smještaja u domovima za stare.
– Zdravstveni sistem je praktično u kolapsu. Do zdravstvenih usluga se teško dolazi, a liste čekanja su ogromne. Na pojedine preglede čeka se i po šest mjeseci, samo da bi se dobila dijagnoza, a tek onda slijedi liječenje – „pa ko preživi“ – rekao je Halilović.
Naglasio je da sve aktivnosti moraju biti koordinirane na nivou Federacije BiH, a kantoni i općine moraju preuzeti dio obaveza iz svoje nadležnosti.
– Već godinama ukazujemo da bi trebalo objediniti sredstva koja se daju Crvenom križu i preusmjeriti ih kroz centre za socijalni rad. Tuđa njega i pomoć na kućnom pragu danas su penzionerima možda važniji od same visine penzije – kazao je.
Prema njegovim riječima, postoji veliki broj starijih i napuštenih penzionera koji nemaju nikakvu podršku, dok Crveni križ, koji pruža određene usluge, te usluge i naplaćuje.
– Nije problem da se naplaćuje, ali bi kroz socijalni program to trebalo subvencionirati. Kada bismo objedinjeno koristili sredstva Federacije, kantona i lokalnih zajednica, mogli bismo napraviti sistem koji bi bio mnogo efikasniji, a istovremeno i jeftiniji – zaključio je Halilović.
