EU upozorava Beograd i Prištinu zbog izjava o rijeci Ibar: „Takve poteze treba izbjegavati“
Evropska unija upozorila je da izjave najviših zvaničnika Srbije o mogućem preusmjeravanju toka rijeke Ibar ne doprinose smirivanju odnosa između Beograda i Prištine. Bruxelles je poručio da se pitanja koja mogu imati ozbiljne posljedice po odnose dvije strane trebaju rješavati kroz dijalog i u skladu s važećim procedurama.
Reakcija Evropske unije uslijedila je nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 9. augusta izjavio da srbijanske vlasti, zajedno sa stručnjacima, razmatraju mogućnost promjene toka Ibra.
Vučić je tu mogućnost spomenuo u kontekstu događaja na području jezera Gazivode, gdje su vlasti na Kosovu rušile objekte za koje navode da su izgrađeni bez odgovarajućih dozvola. Predsjednik Srbije predstavio je razmatranje promjene toka rijeke kao mogući odgovor na poteze Prištine.
Izjava je izazvala reakcije kosovskih zvaničnika, ali i novu polemiku između političkih predstavnika Srbije i Albanije.
EU poziva na izbjegavanje jednostranih poteza
Evropska unija, koja godinama posreduje u dijalogu Beograda i Prištine, naglasila je da izjave koje mogu dodatno povećati tenzije ne doprinose procesu normalizacije odnosa.
„Izjave, uključujući i one o mogućim promjenama toka rijeka, kao i postupke koji nisu u skladu s tim ciljem, trebalo bi izbjegavati“, navodi se u odgovoru EU-a koji je prenio Radio Slobodna Evropa.
Bruxelles podsjeća da je dijalog osnovni mehanizam za rješavanje otvorenih pitanja između Srbije i Kosova. Napredak u procesu normalizacije istovremeno je povezan i s evropskim integracijama obje strane.
Zbog toga Evropska unija nastoji spriječiti poteze koji bi mogli dodatno pogoršati političke odnose ili otvoriti nova pitanja koja bi otežala nastavak pregovora.
Ibar ima veliki značaj za Gazivode
Rijeka Ibar duga je približno 270 kilometara. Izvire na području Crne Gore, prolazi kroz Srbiju, a potom ulazi na Kosovo.
Jedan od najvažnijih objekata povezanih s njenim tokom jeste umjetno jezero Gazivode. Veći dio jezera nalazi se na teritoriji Kosova, dok se njegov tok i vodni sistem protežu i prema Srbiji.
Zbog svoje infrastrukture i položaja, Gazivode imaju veliki strateški i ekonomski značaj.
Voda iz akumulacije koristi se za snabdijevanje više općina, ali ima i širu namjenu. Između ostalog, koristi se za potrebe poljoprivrede i navodnjavanja, kao i za hlađenje sistema termoelektrana u Obiliću.
Termoelektrane na tom području imaju posebno važnu ulogu u kosovskom elektroenergetskom sistemu, jer proizvode veliki dio električne energije potrebne za funkcionisanje zemlje.
Zbog toga bi svaka ozbiljna promjena u dotoku vode u akumulaciju mogla imati posljedice koje ne bi bile ograničene samo na politički spor.
Bruxelles se ranije oglašavao i zbog rušenja objekata
Evropska unija je istovremeno podsjetila da je već izrazila zabrinutost zbog rušenja određenih objekata na području Gazivoda.
Bruxelles je posebno ukazao na potrebu poštivanja pravnih procedura i prava vlasnika objekata na pravnu zaštitu.
Prema stavu EU-a, svaka prinudna mjera koja može proizvesti trajne i nepovratne posljedice mora biti provedena uz poštivanje zakonskih procedura.
To uključuje mogućnost da vlasnici pogođenih objekata ospore odluke pred nadležnim institucijama i zatraže privremenu sudsku zaštitu prije nego što se izvrše mjere koje se kasnije više ne mogu vratiti u prvobitno stanje.
Na taj način Bruxelles je istovremeno poslao poruku objema stranama: jednostrani potezi koji mogu pogoršati situaciju nisu rješenje, dok se postojeći sporovi trebaju rješavati kroz institucije i dijalog.
Da li je moguće preusmjeriti Ibar?
Ideja o promjeni toka rijeke Ibar nije nova, ali stručne procjene ukazuju da bi takav poduhvat bio izuzetno složen.
Preusmjeravanje velike rijeke zahtijevalo bi ozbiljne građevinske radove, detaljne hidrološke analize i značajna finansijska sredstva. Osim tehničke izvedivosti, otvorilo bi se i pitanje posljedica po stanovništvo, poljoprivredu, energetiku i okoliš na području kroz koje rijeka prolazi.
Poseban problem predstavljalo bi pitanje međunarodnog prava.
Ibar je prekogranični vodotok koji prolazi kroz više država i teritorija, zbog čega se njegovo korištenje ne može posmatrati isključivo kao unutrašnje pitanje jedne države.
Stručnjaci su ranije upozoravali da bi namjerno preusmjeravanje toka s ciljem nanošenja štete drugoj strani moglo biti problematično sa stanovišta međunarodnih pravila koja uređuju korištenje prekograničnih voda.
U tom kontekstu posebno se spominje Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu neplovidbenog korištenja međunarodnih vodnih tokova iz 1997. godine. Srbija je među državama koje su pristupile ovom međunarodnom okviru.
Gazivode ostaju jedno od osjetljivijih pitanja
Jezero Gazivode već godinama predstavlja jedno od osjetljivijih pitanja u odnosima Beograda i Prištine. Pored političkog i teritorijalnog aspekta, akumulacija ima značajnu ulogu u vodosnabdijevanju i energetskom sistemu Kosova.
Zbog toga svaka izjava o promjeni dotoka vode ili potencijalnom utjecaju na akumulaciju izaziva posebnu pažnju.
Najnovije upozorenje Evropske unije pokazuje da Bruxelles nastoji spriječiti da sporovi oko Gazivoda prerastu u širu političku ili sigurnosnu krizu.
Za sada nema potvrde da je Srbija donijela odluku o konkretnom projektu preusmjeravanja Ibra. Vučićeva izjava odnosila se na razmatranje mogućnosti, dok EU takve poruke vidi kao poteze koji mogu otežati proces normalizacije.
U narednom periodu ključni će biti politički dijalog Beograda i Prištine, ali i način na koji će obje strane rješavati pitanja vezana za vlasništvo, infrastrukturu, vodne resurse i primjenu zakona na području Gazivoda.