data-nosnippet>
Nekada su pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) imali zadatak da uhapse tadašnjeg visokog funkcionera Milorada Dodika. Ipak, do hapšenja nikada nije došlo – prema svjedočenjima, službenici nisu pokazali spremnost da izvrše nalog. Umjesto konkretne akcije, javnosti je predstavljena samo svojevrsna simulacija: nekoliko agenata pojavilo se s fasciklama u rukama, pokušavajući, navodno, da ubijede Dodika da se sam preda. On je to odbio, a slučaj je završio bez ishoda.
Sasvim drugačiji pristup zabilježen je jučer u ranim jutarnjim satima, kada su pripadnici iste agencije izvršili upad u porodičnu kuću Senada Muratovića, građanina i administratora Facebook stranice “Nanićevi Bužimljani”. Muratović je odmah priveden pod sumnjom da je počinio krivično djelo „Izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti“.
Prema navodima iz istrage, Muratoviću se na teret stavljaju objave s naslovima poput: „Idemo putem legendarnog komandanta Ize“, „Jer i poslije rata je rat“ i „Evo ih kreću… Neka, neka…“, kao i komentari o 9. januaru koje je označio kao „početak velikosrpske genocidne agresije“. SIPA te objave tumači kao poticanje nacionalne netrpeljivosti među narodima u BiH.
Muratović, s druge strane, tvrdi da nikada nije vrijeđao niti pozivao na mržnju, te da su njegove objave imale isključivo cilj afirmacije historijskih činjenica i čuvanja sjećanja. Način na koji je provedena akcija izazvao je burne reakcije javnosti, budući da, kako mnogi ističu, sličan nivo odlučnosti nije viđen u slučajevima koji se tiču visokih političkih funkcionera.
Istovremeno, protiv Milorada Dodika jučer je podnesena krivična prijava Tužilaštvu BiH, i to zbog istog krivičnog djela. Tokom predizbornog skupa SNSD-a, Dodik je izjavio da Istočno Sarajevo “ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju”, govorio da “niko ne laže više od Turčina”, da “nismo ista vjera”, te je Bošnjake nazvao “amebama”.
Prema mišljenju pravnih stručnjaka, ove izjave predstavljaju jasan primjer govora mržnje i raspirivanja međunacionalne netrpeljivosti. Ostaje, međutim, otvoreno pitanje – hoće li SIPA sada primijeniti zakon jednako prema svima, ili će, kao i ranije, stati kada je riječ o Miloradu Dodiku?
Analitičari upozoravaju da selektivan pristup u primjeni zakona ozbiljno narušava povjerenje građana u institucije i šalje poruku da pravda u BiH nije jednaka za sve. Ukoliko žele dokazati profesionalnost i dosljednost, upravo bi ovaj slučaj mogao postati test integriteta i odgovornosti državnih organa.
