data-nosnippet>
Oštre reakcije na poruke hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana prema Bosni i Hercegovini bile su tema informativnih emisija RTV HB, medija bliskog HDZ-u BiH i Draganu Čoviću. U prilogu se posebno problematiziraju izjave pojedinih bh. političara o građanskom uređenju Bosne i Hercegovine, a jedna od njih čak se upoređuje s ranijim stavovima bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića.
U prilogu se navodi da je Grlić Radman govorio o političkoj neravnopravnosti Hrvata u BiH, nakon čega su uslijedile optužbe o miješanju Hrvatske u unutrašnja pitanja BiH, kao i poruke o građanskom uređenju države.
Posebno je izdvojena izjava člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je govorio o potrebi promjene postojećeg modela.
„Po meni je najjednostavnije izaći i primijeniti modele koji su već testirani i postoje u demokratskim državama, pogotovo u zemljama zapadne Europe. To je model građanskog, gdje umjesto kolektiviteta u centru ustavnog uređenja i društvenog života u jednoj zemlji vi uvodite pojedinca kao centar tog ustavnog sistema, centar društva“, kazao je Komšić.
Komšićevu izjavu uporedili s Miloševićem
RTV HB je Komšićevu izjavu u prilogu direktno uporedio s riječima Slobodana Miloševića.
„Mi insistiramo da se u centar političkog sistema stavi čovek i građanin, a ne pripadnik pojedine republike niti pripadnik pojedine nacionalnosti. Slobode prava čovjeka i građanina koji može učestvovati u političkom životu ravnopravno bez obzira na razlike u pogledu nacionalnosti, vere, profesije ili bilo kakve druge“, riječi su koje su u prilogu pripisane Miloševiću.
Autori priloga potom navode da sličnosti između stavova pojedinih političara u BiH i nekadašnjih poruka Miloševića, kako tvrde, nisu nova pojava.
U istom kontekstu analizirane su i reakcije domaćih političara na poruke hrvatskog ministra Gordana Grlića Radmana.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković poručio je da nema novih izbornih jedinica te da je potrebno osigurati ravnopravnost svih građana i naroda, uz provođenje presuda međunarodnih sudova.
„Nema novih izbornih jedinica u Bosni i Hercegovini, u našoj zemlji je vrijeme za ravnopravnost Bošnjaka s drugim narodima i za implementaciju presuda međunarodnih sudova. Vrijeme je za ravnopravnost Ostalih s pripadnicima konstitutivnih naroda te za poštovanje Ustava BiH koji nalaže zastupljenost u skladu sa posljednjim popisom stanovništva. Dobra volja ljudi koji vole Bosnu i Hercegovinu nije slabost, pogrešno ste to procijenili“, kazao je Konaković.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović također je odbacio mogućnost formiranja monoetničkih izbornih jedinica.
„Apsolutno je neprihvatljivo nepozvano i neovlašteno miješanje pojedinih čelnika susjedne Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja nezavisne i suverene države Bosne i Hercegovine. Političke snage koje se bore za demokratsku i evropsku Bosnu i Hercegovinu nikada neće dozvoliti formiranje monoetničkih izbornih jedinica. Našoj državi treba transformacija postojećeg modela ka inkluzivnoj, funkcionalnoj i na građanskim principima utemeljenoj demokratiji“, rekao je Bećirović.
Kovačević: Građansko uređenje nema etnički predznak
Kandidat za člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević također je reagirao na izjave hrvatskog ministra, navodeći da unitarno uređenje samo po sebi nema etnički karakter.
„To što Grlić Radman ne zna šta je unitarno uređenje, kao jedan od tri oblika osnovnog državnog uređenja, pored federalnog i konfederalnog, šta stvarno znači i čemu služi unitarno uređenje, njegov je problem. Unitarno uređenje nema etnički predznak niti se može povezivati s bilo kojom političkom strankom“, kazao je Kovačević.
Dodao je da većina država članica Ujedinjenih nacija nema federalno uređenje, već da su organizovane kao unitarne države.
S druge strane, u prilogu RTV HB navodi se da bošnjačka politika, kako tvrde autori, u situacijama kada nema odgovora na pitanje političke zastupljenosti Hrvata u BiH pribjegava optužbama, uvredama i insistiranju na građanskom modelu države.
Kolobara: Građanska BiH značila bi majorizaciju
Politički analitičar Robert Kolobara, koji se u javnosti povezuje s politikama HDZ-a BiH, ocijenio je da građansko uređenje predstavlja prijetnju postojećem modelu konstitutivnosti.
„Njihove politike imaju za cilj rušiti Daytonski sporazum, rušiti konstitutivnost, to je borba protiv suživota i pariteta. Nije građanska država nama ‘terra incognita’, nije to nama nepoznat teritorij, mi znamo što ona donosi. Ona donosi potčinjavanje, brojčanu majorizaciju i zulum. Upravo ono što smo imali u prošlom sustavu pod Slobodanom Miloševićem. To je propalo i ovaj pokušaj će propasti, samo je pitanje koliko ćemo mi sve skupa to platiti“, naveo je Kolobara.
U prilogu se zatim problematizira i odnos Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj, uz tvrdnju da se Zagreb u pojedinim situacijama prihvata kao partner kada je potrebno podržati evropski put BiH, ali da se istovremeno njegove poruke o položaju Hrvata u BiH dočekuju kao miješanje u unutrašnja pitanja.
Zovko: Pitanje položaja Hrvata bit će riješeno
Eurozastupnica Željana Zovko ocijenila je da se, prema njenom mišljenju, prema Hrvatskoj primjenjuju dvostruki standardi.
„Dobrodošao je kad treba otvarati vrata za pregovore u Europsku uniju, dobrodošao je kad se treba dobiti kandidatura, dobrodošao je kad se treba pomoći u slučaju vremenskih nepogoda, dobrodošao je u svim situacijama osim u trenutku kada vi vršite nasilje nad malobrojnijim narodom u Bosni i Hercegovini i kad vršite ustvari nasilje nad samim Daytonskim sporazumom“, kazala je Zovko.
Prema njenim riječima, pitanje političke ravnopravnosti Hrvata u BiH već je dospjelo u međunarodne političke centre i nastavit će biti tema u evropskim i američkim institucijama.
„Samo to nasilje što je činjeno nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini je dovelo ovo pitanje u sve svjetske centre i dovest će ga do njihovog konačnog rješenja, ne samo u europskim glavnim gradovima, nego i u SAD-u. To pitanje stoji za rješavanje i bit će riješeno bez obzira na sve reakcije koje vidimo“, poručila je Zovko.
Cijeli prilog tako je bio fokusiran na sukob dva različita pogleda na buduće uređenje Bosne i Hercegovine – jednog koji naglašava građanski princip i jednakost svih građana, te drugog koji insistira na konstitutivnosti naroda, njihovoj političkoj ravnopravnosti i mehanizmima zaštite kolektivnih prava.