Državna imovina – tema koja se decenijama svjesno potiskuje pod tepih, a u praksi se tiho i neujednačeno tretira. Titular je poznat, kao i oni koji tu imovinu koriste i rasprodaju. Do kada i zbog koga? Ko je zakazao u lancu odgovornosti? Mogu li Ustavni sud BiH i OHR zaštititi državu od njenih vlastitih institucija? I je li konačno trenutak da se u priču o državnoj imovini uključi i Parlament BiH? O ovim pitanjima govorili su Jasmin Emrić i Milan Petković u emisiji Plenum Federalne televizije.
Tema državne imovine ponovo je dospjela u žižu pažnje, kako domaće, tako i međunarodne javnosti. O ovom pitanju govorio je i Jasmin Emrić, poslanik NES-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, podsjetivši da se već dvije decenije čeka konkretan prijedlog zakona, iako je još 2004. godine formirana Komisija za državnu imovinu.
„Više od 20 godina očekujemo neki konkretan prijedlog od komisije koju je imenovalo Vijeće ministara još davne 2004. godine. Komisija za državnu imovinu imala je obavezu da pripremi nacrt zakona o državnoj imovini i utvrdi kriterije za njeno definisanje. Prošlo je 20 godina, a konkretan prijedlog nikada nismo dobili“, kazao je Emrić.
Dodao je da je jedini dokument koji je do sada došao do Kolegija Predstavničkog doma „prijedlog zakona o državnoj imovini koji je uputilo Predsjedništvo BiH“, ali da on nikada nije razmatran u Parlamentu.
„Ranije je bilo nekoliko prijedloga koji nisu dobili podršku, pa se u smislu uređenja, raspolaganja i upravljanja državnom imovinom i dalje nije napravio nikakav pomak“, istakao je.
Osvrćući se na tvrdnje da ne postoji ustavni osnov za donošenje zakona o državnoj imovini, Emrić je kategoričan:
„Postoji ustavni osnov. On se jasno izvodi iz člana 1.1., člana 3.3.b i člana 4.4.e Ustava BiH. Ustavni sud BiH donio je više odluka u vezi s državnom imovinom i utvrdio da je isključiva nadležnost za donošenje zakona o tom pitanju na Parlamentarnoj skupštini BiH“, pojasnio je.
Istakao je i da niži nivoi vlasti ne mogu donositi odluke niti zakone u vezi s državnom imovinom, jer su to već presudama utvrdili Ustavni sud i relevantne institucije.
„Dakle, ustavni osnov postoji – sada je pitanje ko ima političku volju da to pitanje pokrene“, naglasio je Emrić.
Podsjetio je da je Vijeće ministara BiH više puta mijenjalo odluku o radu Komisije za državnu imovinu, produžavajući rokove, a da je posljednji istekao 31. marta 2022. godine.
„Postoje i osnov i procedura koja je već bila pokrenuta i koja još uvijek formalno traje. Odgovornost leži na svima koji su učestvovali u tom procesu, a nisu isporučili konkretan zakon“, dodao je.
Na pitanje da li je tražio informacije o radu Komisije, Emrić je rekao da to nije učinio u posljednje vrijeme, ali da je ranije radio pripreme u tom pravcu.
„Iako sam prije više od godinu dana započeo pripreme, svakodnevne obaveze često odvlače pažnju. Ipak, treba svakako zatražiti izvještaj o radu te komisije“, rekao je.
Pojašnjava da je Komisija formirana kao stalno tijelo Vijeća ministara BiH, koje je trebalo redovno podnositi izvještaje o svom radu.
„U njenom sastavu su predstavnici institucija BiH, entiteta i najodgovorniji ljudi iz oblasti imovine. To bi trebali biti stručnjaci i kompetentni rukovodioci, a ne politički predstavnici. Komisija bi trebala ponuditi rješenja zasnovana na struci, a ne na političkim kalkulacijama“, naveo je Emrić.
S druge strane, Milan Petković, poslanik Ujedinjene Srpske u Predstavničkom domu PSBiH, smatra da državni parlament nema ustavni osnov da odlučuje o ovoj temi.
„Nije u pitanju nedostatak volje, nego nedostatak ustavnog i zakonskog osnova. Predstavnički dom, kao ni Dom naroda, nisu nadležni da raspravljaju o državnoj imovini, jer to Ustav BiH ne propisuje“, rekao je Petković.
Prema njegovom mišljenju, nametanje zakona bi predstavljalo „silu nad pravom“.
„To je glupost i sramota – mogu slobodno reći, sila nad pravom. Nikada to neću prihvatiti, ni kao čovjek ni kao pravnik“, istakao je.
Petković tvrdi da Ustavni sud BiH pogrešno tumači odredbe Ustava, jer nigdje nije navedeno da je država titular imovine.
„Ustavni sud u svojim odlukama, uključujući i predmete 1/11 i 9/19, tumači članove 1. i 3. Ustava, ali nigdje nije navedeno da je država BiH vlasnik imovine. Naprotiv, član 3. jasno kaže da sve funkcije koje nisu izričito date institucijama BiH pripadaju entitetima“, kazao je Petković.
Prema njegovom tumačenju, Republika Srpska ima pravo da upravlja imovinom na svojoj teritoriji.
„Član 68. Ustava RS jasno propisuje da entitet upravlja svojom imovinom. Bosna i Hercegovina može raspolagati samo onim što je neophodno za rad njenih institucija, a ne imovinom entiteta“, rekao je.
Komentarišući odluku Ustavnog suda BiH o kasarni u Bijeljini, Petković je istakao da sud donosi politički motivisane odluke preglasavanjem.
„Znamo ko glasa u tom sudu i na koji način se odluke donose. Sudije iz Republike Srpske su se povukle jer je to postao sud Bošnjaka i stranaca. Taj sud danas provodi politike bošnjačkih stranaka“, rekao je.
Dodao je da je suština spora u tome što BiH, prema njegovim riječima, nije nastala kao centralizovana država, već kao zajednica dva entiteta.
„Bosna i Hercegovina je formirana agregacijom entiteta, i RS i Federacija BiH unijele su svoj subjektivitet i svoju imovinu. Nijedan građanin Republike Srpske nikada neće prihvatiti da RS nema svoju imovinu“, poručio je Petković.
Na pitanje hoće li poslanici iz RS ikada podržati zakon o državnoj imovini, odgovorio je odlučno:
„Nikada. Onaj ko bi to uradio bio bi proklet od roda i poroda. Crvena linija je imovina, i to je pitanje koje se nikada neće riješiti onako kako neki žele“, naglasio je.
Govoreći o zloupotrebama državne imovine, priznao je da su takvi slučajevi postojali, ali da nisu ograničeni na jedan entitet.
„Zloupotrebe su postojale svuda nakon raspada Jugoslavije, najviše kroz privatizaciju. Ali to nije razlog da se nadležnosti prenose na nivo BiH – time se ništa ne bi riješilo“, rekao je Petković.
Zaključio je da odluke Ustavnog suda BiH i OHR-a mogu samo dodatno destabilizovati zemlju.
„Ustavni sud, želeći da izgradi državu BiH, prije će je srušiti nego ojačati. Kada tumače Ustav, ne smiju ga izvrtati. Niko u Dejtonu ne bi potpisao mirovni sporazum da je tada rečeno kako Republika Srpska neće imati svoju imovinu“, poručio je Petković.