ŽUŽUL OPTUŽIO LAGUMDŽIJU I ALKALAJA, PA OTKRIO PLAN: “Iza kulisa vode se razgovori da se to učini odmah…”

Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova i sudionik mirovnih pregovora u Daytonu Miomir Žužul gostovao je u programu RTV HB, medijskog glasila Čovićevog HDZ-a.

Žužul je ocijenio da se vidi novi američki pristup prema Bosni i Hercegovini, uz potrebu za unutarnjim dogovorom triju konstitutivnih naroda.

Na pitanje o zaokretu američke politike prema BiH, Žužul je potvrdio da do promjene pristupa zaista dolazi. „Dolazi do zaokreta i nekoliko je elemenata“, rekao je, pojašnjavajući da govor američke veleposlanice pri Ujedinjenim narodima nije bio slučajan, već pripremljen i promišljen.

Prema njegovim riječima, iz tog govora, ali i drugih diplomatskih aktivnosti, može se zaključiti da se Sjedinjene Američke Države „nakon više od dvadeset godina ponovno aktivno uključuju u implementaciju Daytona, odnosno u Bosnu i Hercegovinu“.

Kazao je da, iako je veleposlanica istaknula da se Amerika neće miješati u smislu nametanja rješenja, „očito se već miješaju i već su se umiješali“. Posebno je izdvojio promjenu pristupa prema Republici Srpskoj, ističući kako SAD sada smatraju da „s njima treba razgovarati jer su jedan od dva entiteta i jedan od tri konstitutivna naroda“, a ne da ih se a priori isključuje iz političkih procesa.

Žužul je također naveo da je u američkom istupu izraženo nezadovoljstvo radom Ureda visokog predstavnika. „Ono što vam ja mogu reći jest da su se iza kulisa vodili razgovori o mogućnosti raspuštanja Ureda visokog predstavnika odmah, te da se traži ostavka visokog predstavnika“, otkrio je, dodavši kako je na kraju postignut kompromis između američke i njemačke diplomacije.

„Mogli ste primijetiti da se po prvi put visoki predstavnik nije izravno obratio Vijeću sigurnosti“, rekao je Žužul, tumačeći to kao znak novih diplomatskih odnosa i redefiniranja uloga međunarodnih aktera u BiH.

Prema njegovim riječima, novi okvir politike prema BiH temelji se na dvije ključne činjenice: da BiH ostaje država unutar svojih priznatih granica te da unutar tih granica postoje tri konstitutivna naroda koja moraju međusobno urediti odnose. „Hoće li to biti dva entiteta, tri entiteta ili deset kantona, to sada nije rečeno, ali ta priča je ponovno otvorena“, rekao je Žužul.

Bivši šef hrvatske diplomacije ocijenio je kako se američka administracija pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa vraća izvornim načelima Daytonskog mirovnog sporazuma.

„Sve što je sada izrečeno jest – vratimo se izvornom, vratimo se onome što je bilo dobro iz Daytona, ali nađimo način da ta država može funkcionirati unutar postavljenih okvira“, rekao je. Ti okviri, kako je pojasnio, znače očuvanje cjelovitosti Bosne i Hercegovine, ali i uređenje odnosa triju konstitutivnih naroda na temelju jednakopravnosti.

„Nitko nema pravo na izdvajanje, ali država mora funkcionirati tako da tri konstitutivna naroda reguliraju odnose među sobom“, kazao je, dodajući kako to danas u praksi nije slučaj.

Istaknuo je da, iako Dayton predviđa jednakopravnost svih, „Srbi imaju najviše prava, Hrvati najmanje, a ni Bošnjaci nisu zadovoljni postojećom situacijom“. Upozorio je da u BiH postoje dvije skupine koje su s razlogom nezadovoljne te treća, Republika Srpska, koja mora prihvatiti realnost da je dio Bosne i Hercegovine. „Svoje snove o odvajanju moraju zaboraviti jer to nitko u međunarodnoj zajednici neće prihvatiti“, poručio je, naglašavajući da poruka američke diplomacije nije prijeteća, već uključiva – „vi ste dio Bosne i Hercegovine, prihvaćamo vas i očekujemo da sudjelujete u rješenjima, ali bez mijenjanja granica“.

Na pitanje je li Daytonskim sporazumom predviđeno da jedan narod drugome bira političke predstavnike, Žužul je kazao: „To ne samo da nije predviđeno, to je apsolutno u suprotnosti i s duhom i s jezikom Daytonskog sporazuma.“

Kazao je kako Dayton počiva na dvije temeljne paradigme – postojanju triju konstitutivnih naroda s jednakim pravima. „Ne možete imati jednaka prava kada u najvažnijem tijelu jedan narod zapravo nema nikakva prava, jer Hrvati trenutačno ne mogu izabrati svog predstavnika“, naveo je.

„Tko god tvrdi da je to moguće tumačenjem Daytona, u krivu je. To narušava odnose, dovodi u krizu cijelu državu i ukupnu situaciju u Bosni i Hercegovini“, kazao je Žužul.

Dodao je da BiH ima i pozitivne izazove, poput početka pregovora s Europskom unijom. „Prije početka pregovora mora se dogovoriti tko pregovara u ime tri naroda. Ne može jedan narod biti preglasan i da se o njemu ne vodi računa. To je suprotno svemu što se u Daytonu dogovaralo i o čemu se tada razmišljalo“, zaključio je.

Na pitanje je li Bosna i Hercegovina trebala biti podijeljena na tri entiteta kako bi se izbjegle sadašnje napetosti i pokušaji stvaranja unitarne države, Žužul je kazao kako je teško reći je li tada napravljena pogreška. „Svaki mirovni pregovor i svaki sporazum u svojoj biti je kompromis, umijeće mogućega“, rekao je.

Dodao je kako osobno smatra da se u Daytonu moglo više vremena posvetiti uređenju unutarnje strukture Bosne i Hercegovine. „Prvi dio Daytona bio je posvećen Federaciji i njezinu ustroju, dok se manje raspravljalo o tome kako će se Republika Srpska uklopiti u Federaciju“, kazao je.

Podsjetio je da je Ustav Federacije, koji je dogovoren nakon Washingtonskog sporazuma i razrađen u Beču, omogućavao mogućnost da srpski konstitutivni dio postane dio Federacije, no to se, kako je rekao, „nažalost nije dogodilo“.

„Umjesto toga, u Daytonu se raspravljalo o izmjenama Ustava Federacije, dok je srpska strana u to vrijeme bila relativno pasivna jer je pregovore u njihovo ime vodio Slobodan Milošević, kojem je prioritet bio ukidanje sankcija i očuvanje vlastite pozicije“, naveo je Žužul.

Tvrdi da je tijekom pregovora, nakon što je Federacija potvrđena, postalo jasno kako će drugi dio države ostati zaseban entitet, što je otvorilo pitanje unutarnjih granica. „Odjednom su pregovori postali pregovori o teritoriju – o tome kojoj će općini, selu ili brdu pripasti koji dio. Upali smo u zamku koju je, po mom mišljenju, postavio Milošević, koji je na početku rekao da ne želi razgovarati o postocima, a na kraju je inzistirao na omjeru 51:49 posto“, rekao je.

Takvim pristupom, smatra Žužul, status Republike Srpske je jačao, a dobila je i dio teritorija koji u to vrijeme nije kontrolirala. „Lako je danas biti pametan, ali vjerujem da se tada moglo napraviti više. Ipak, ne smijemo zaboraviti da je u Daytonu postignuto mnogo – zaustavljen je rat, stvorene su pretpostavke za Bosnu i Hercegovinu, a riješen je i status okupiranih dijelova Hrvatske“, naglasio je.

Govoreći o ulozi visokih predstavnika, Žužul je rekao kako brojni njihovi potezi nisu u duhu Daytona. „Naravno da nije bilo zamišljeno da visoki predstavnici smjenjuju političare, mijenjaju ustave i nameću odluke“, kazao je, podsjetivši da je Ured visokog predstavnika trebao imati prijelaznu ulogu – pomoći u funkcioniranju države, a ne nametnuti se kao „supervlast“ u Bosni i Hercegovini.

Naveo je da ni trajanje mandata visokog predstavnika nikada nije bilo jasno definirano. „Ideja je bila da taj ured postoji godinu ili dvije, najviše tri, ali to se nije dogodilo“, rekao je, dodajući da je i sam jezik rezolucija Vijeća sigurnosti pokazivao razliku između pristupa prema BiH i prema Hrvatskoj.

„Rezolucija o BiH bila je vrlo općenita, nije definirala rokove ni odgovornosti, dok je ona o okupiranim dijelovima Hrvatske bila konkretna – jasno je određivala mandat, trajanje, provedbu i nadzor. Ništa od toga nije postojalo u slučaju BiH“, kazao je.

Žužul je ocijenio da je vrijeme za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini odavno trebalo doći, ali da taj proces mora biti vođen postupno i odgovorno. „To je trebalo već davno napraviti, ali ne tako da se sada provode koraci koji bi mogli dodatno uzburkati duhove ili ugroziti situaciju, nego kroz normalan i konstruktivan dijalog“, rekao je.

Istaknuo je kako se slaže s ocjenama da Europska unija treba imati važnu ulogu u tom procesu, ali da „bez Sjedinjenih Američkih Država ne bi bilo Daytona, ne bi bilo zaustavljanja rata i ne znamo kako bi sve završilo“.

Naglasio je kako se ni danas ne može govoriti o isključivanju SAD-a iz procesa u Bosni i Hercegovini. „Ameriku ne može nitko isključiti, sve i da hoće, a bilo bi jako pogrešno to pokušati. Treba iskoristiti dobru volju američke administracije“, poručio je.

Objasnio je kako je ta volja povezana s nastojanjem Washingtona da spriječi širenje, kako je rekao, „putinizma“, odnosno agresivne politike koja dolazi iz Kremlja. „Američka administracija odlučna je spriječiti da se kritične stvari počnu događati na području Balkana, posebno u Bosni i Hercegovini“, rekao je, dodavši da Europska unija može imati važnu ulogu, ali bez američkog sudjelovanja neće biti ozbiljnog pomaka.

„Osim toga, nisam siguran ni da Europa to želi, jer je to heterogeno tijelo u kojem države imaju različite stavove o Bosni i Hercegovini. No čak i da želi isključiti SAD, to je apsolutno nemoguće. Ne mogu ih izbjeći ni u čemu, pa ni u ovome“, naglasio je Žužul.

Konačna podjela BiH

Govoreći o mogućnosti razgovora o unutarnjem preustroju Bosne i Hercegovine, rekao je kako to smatra neophodnim. „To ne treba nitko nametati, to je naprosto činjenično stanje“, istaknuo je.

Kazao je kako pokušaji dijela bošnjačkih političara da Federaciju pretvore u unitarnu državu nisu uspjeli. „To je nemoguće i bazirano je na pogrešnoj hipotezi da je unitarno demokratskije od federalnog. To je apsurdna teza. Unitarno bi dovelo do majorizacije jednog naroda na štetu drugog i još bi više produbilo postojeći jaz između dva entiteta“, rekao je.

„Koje će rješenje pronaći, to ne znam, ali kategorički tvrdim da nije točno da su tri entiteta ili kantonalna podjela protiv Bosne i Hercegovine. Na temelju kojeg argumenta bi to netko mogao tvrditi?“, upitao je.

„Tri četvrtine pregovora u Daytonu vodile su se upravo o tome – hoće li biti tri republike, kantoni ili neki drugi model. Nitko tada nije rekao da je to način razbijanja Bosne i Hercegovine. Ja osobno mislim da je to način očuvanja BiH“, kazao je Žužul.

Dodao je kako ne želi nametati svoje mišljenje jer promatra situaciju sa strane, ali smatra da se tri naroda moraju dogovoriti. „Ako itko misli da može srušiti poziciju triju konstitutivnih naroda, to znači rušenje Bosne i Hercegovine“, poručio je.

„Tri konstitutivna naroda su konstitutivna jer su tu stoljećima, jer je to zemlja koja pripada svakome od njih, koja ima svoju povijest, religiju, običaje i politiku. Oni moraju pronaći zajednički interes, a svijet im u tome može i treba pomoći, ali ne tako da uzurpira njihov suverenitet“, naveo je.

Zaključio je da se dogovor između naroda mora dogoditi jer je to jedini način da Bosna i Hercegovina postane funkcionalna i stabilna država.

Na pitanje o činjenici da Sjedinjene Američke Države još nisu imenovale veleposlanika u Bosni i Hercegovini, Žužul je ocijenio kako to ne nosi nikakvu posebnu političku poruku. „To u ovom trenutku ne znači ništa. To je proces koji je prvenstveno administrativno zaustavljen, a takvih slučajeva ima u mnogim državama“, rekao je.

Istaknuo je kako vjeruje da će novi američki veleposlanik uskoro biti imenovan te izrazio nadu da će riječ biti o osobi otvorenog pristupa i spremnoj na suradnju. „Nadam se da će veleposlanik koji dođe biti, kako bi se reklo, ‘open mind’ – otvoren. Riječ je o vrlo važnoj poziciji i važno je da ima dobru komunikaciju ovdje. Nadam se da će to biti brzo“, kazao je Žužul.

Dodao je kako su dosad postojali određeni kandidati koji iz različitih razloga nisu predloženi, ali očekuje da će se uskoro pronaći odgovarajuće rješenje. „Vjerujem i nadam se da će se uskoro predložiti dobar kandidat i da će se imenovanje dogoditi. Tu ne treba iščitavati nikakvu političku poruku“, zaključio je.

Ključni trenutak za diplomatsku ofenzivu

Na pitanje o aktualnom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i ulozi Hrvatske u međunarodnom kontekstu, Žužul je istaknuo kako je trenutak za djelovanje ponovno kritičan te da se propušta prilika za snažnije zastupanje hrvatskih interesa.

„Vrijeme je pokazalo da smo tada, kad smo razgovarali nakon pobjede Donalda Trumpa, bili u pravu. Momentum je bio tada, ali i sada. Sada je kritični trenutak kada se nešto mora napraviti“, rekao je Žužul, dodavši da Hrvate u Bosni i Hercegovini, posebno na međunarodnoj razini, gotovo nitko ne predstavlja.

„Nažalost, Hrvate iz Bosne i Hercegovine barem u Americi, a i šire, zapravo ne predstavlja nitko. Veleposlanik u Washingtonu ne govori u dogovoru s hrvatskim vodstvom, a predstavnik BiH u Ujedinjenim narodima otvoreno nastupa protiv Hrvata i čak proziva Republiku Hrvatsku na diplomatski krajnje neprimjeren način“, kazao je.

Upozorio je kako su Hrvati u međunarodnim institucijama slabo zastupljeni te da bi se Zagreb trebao snažnije angažirati. „Zagreb se nalazi u nezgodnoj situaciji zbog stalnih interpretacija da je riječ o miješanju u unutarnje poslove BiH. No, Hrvatska nikada nije rušila Bosnu i Hercegovinu, već joj je pomogla da se obrani i ostvari kao država“, rekao je Žužul, dodavši da Hrvatska kao supotpisnica Daytonskog sporazuma ima pravo i obavezu sudjelovati u procesima u BiH, uključujući i zaštitu Hrvata u toj zemlji.

Istaknuo je da je europski put BiH neraskidivo povezan s Hrvatskom. „Ako Bosna i Hercegovina ide prema Europskoj uniji, a ja vjerujem da ide, postoji samo jedan put, a to je put preko Hrvatske, kroz prijateljstvo i partnerstvo s Hrvatskom“, rekao je Žužul, podsjetivši i na Washingtonski sporazum koji je imao i nikada realiziran dio o konfederaciji Hrvatske i BiH.