Litvanski ministar odbrane Robertas Kaunas upozorio je da postoje procjene prema kojima bi Rusija mogla pokušati izvesti operacije pod lažnom zastavom u baltičkoj regiji, koristeći bespilotne letjelice koje bi izgledom upućivale na ukrajinsko porijeklo.
Prema njegovim riječima, takav scenario mogao bi biti iskorišten za izazivanje sigurnosnih incidenata, produbljivanje političkih podjela među članicama NATO-a i slabljenje međunarodne podrške Ukrajini.
„Raspolažemo podacima da Rusija razmatra napade na kritičnu infrastrukturu u baltičkoj regiji. Vrlo je izgledno da bi mogli koristiti dronove ukrajinske proizvodnje“, rekao je Kaunas.
Nema potvrde da je napad planiran
Litvanske obavještajne službe zasad nisu utvrdile kada bi eventualni incident mogao biti izveden, niti postoje potvrđene informacije da se takva operacija nalazi u završnoj fazi pripreme.
Ipak, sigurnosne institucije pažljivo prate razvoj situacije zbog povećanog broja incidenata koji uključuju bespilotne letjelice, sabotaže i pokušaje ugrožavanja kritične infrastrukture u različitim evropskim državama.
Dodatnu pažnju izazvao je i nedavni incident u Njemačkoj, gdje je u blizini ukrajinskog teretnog aviona pronađen dron s eksplozivnom napravom. Istraga o tom slučaju još traje, dok njemačke vlasti do sada nisu zvanično pripisale odgovornost Rusiji.
Baltičke države pojačavaju sigurnosne mjere
Poljska, Litvanija, Latvija i Estonija već mjesecima upozoravaju na povećan rizik od hibridnih prijetnji koje mogu uključivati sabotaže, kibernetičke napade, dezinformacijske kampanje i pokušaje ugrožavanja ključne infrastrukture.
Za baltičke zemlje ovo pitanje ima poseban značaj jer su sve članice NATO-a, zbog čega bi ozbiljniji sigurnosni incident na njihovoj teritoriji mogao imati šire posljedice po cijeli savez.
Mogući cilj bio bi testiranje reakcije NATO-a
Prema procjenama koje je iznio litvanski ministar odbrane, jedan od mogućih ciljeva takve operacije mogao bi biti testiranje načina na koji bi saveznici reagovali u situaciji u kojoj bi odgovornost za napad u početku mogla biti pogrešno pripisana Ukrajini.
Upotreba dronova koji izgledaju kao da koriste ukrajinsku tehnologiju mogla bi dodatno otežati utvrđivanje odgovornosti i otvoriti prostor za političke nesuglasice među članicama NATO-a.
Ipak, litvanske vlasti naglašavaju da je riječ o procjenama zasnovanim na obavještajnim informacijama te da trenutno nema potvrđenih dokaza da je takav napad planiran ili da će se zaista dogoditi.
Zbog povećanih sigurnosnih rizika, zemlje istočnog krila NATO-a posljednjih mjeseci intenziviraju nadzor granica, unapređuju zaštitu kritične infrastrukture i dodatno razvijaju kapacitete za otkrivanje i praćenje bespilotnih letjelica.