Sud je optuženiku Miloradu Dodiku izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne (1) godine, kao i mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest (6) godina, od dana pravomoćnosti presude.
Sud BiH je 26.2.2025. godine izrekao prvostupanjsku presudu u kaznenom predmetu Milorad Dodik i drugi, kojom se optuženik Miloš Lukić oslobađa od optužbe da je počinio kazneno djelo neizvršavanje odluka Visokog predstavnika iz članka 203.a stavak 1. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa člankom 54. istog Zakona, dok je u odnosu na optuženika Milorada Dodika, Sud donio osuđujuću presudu kojom se isti oglašava krivim zbog počinjenja kaznenog djela neizvršavanje odluka Visokog predstavnika iz članka 203.a stavak 1. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.
Sud je optuženiku Miloradu Dodiku izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne (1) godine, kao i mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest (6) godina, od dana pravomoćnosti presude.
U odnosu na prijedlog Tužiteljstva BiH koji se odnosio na, kako se to u optužnici navodi, utvrđivanje pravnih posljedica osude iz članka 203.a stavak 5. točke a), c) i d) KZBiH, Sud u izreci presude nije donio posebnu odluku, iz razloga što pravne posljedice osude nastupaju po automatizmu, odnosno po sili zakona, nakon pravomoćnosti presude.
Potvrđenom optužnicom Tužiteljstvo BiH je optuženike Milorada Dodika i Miloša Lukića teretilo da, kao službene osobe u institucijama Republike Srpske, nisu primijenili i proveli odluke Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.
U optužnici je, među ostalim, navedeno da su, u razdoblju od 1.7.2023. do 9.7.2023. godine u Banjoj Luci, Milorad Dodik i Miloš Lukić, kao službene osobe u institucijama Bosne i Hercegovine, svjesni i znajući da je Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. srpnja iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, poduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke Visokog predstavnika Schmidta.
U Krivičnom zakonu BiH u stavu 5. tačka c i se navodi: zabranu vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično finansira iz javnih sredstava i zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.