Američke sankcije ponovo u fokusu
Iako su američke sankcije Miloradu Dodiku i članovima njegove porodice ranije ukinute u okviru procesa deeskalacije, pitanje mogućnosti njihovog ponovnog uvođenja ponovo se našlo u centru pažnje.
Prema informacijama koje je objavio Raport, pozivajući se na diplomatske izvore, Dodik je prije nekoliko sedmica preko posrednika dobio upozorenje da bi se američke sankcije mogle vratiti ukoliko ne bude poštovao dogovor postignut u okviru procesa deeskalacije.
Prema istom izvoru, radilo se o internom diplomatskom upozorenju, nakon što je prethodno iz Ambasade SAD-a u Sarajevu već javno saopćeno da Washington razmatra ponašanje Milorada Dodika i mogućnost ponovnog uvođenja sankcija.
„Fokusirani smo na djela, a ne na retoriku“
Tema sankcija dodatno je dobila na značaju nakon rasprava u američkom Kongresu o situaciji u BiH.
U tom kontekstu, predstavnik State Departmenta Daniel J. Lawton govorio je o mogućnosti ponovnog uvođenja sankcija, naglašavajući da su Sjedinjene Američke Države fokusirane na konkretne postupke, a ne samo na političku retoriku.
Prema navodima Raporta, američki zvaničnici istovremeno prate Dodikove poteze nakon ukidanja ranijih mjera.
Važno je naglasiti da Raportove informacije o internim diplomatskim upozorenjima dolaze iz diplomatskih izvora, a njihova puna sadržina nije javno objavljena.
Dodik ponovo otvorio pitanje ustavnog uređenja BiH
U međuvremenu, Dodik je na društvenoj mreži X objavio više poruka u kojima se ponovo bavio budućim uređenjem Bosne i Hercegovine.
U jednoj od objava poručio je:
„Ne zanima nas Bosna i Hercegovina“, nakon čega je iznio stav da bi, prema njegovom viđenju, rješenje trebalo tražiti u izvornom Dejtonskom sporazumu.
Govorio je i o teritorijalnom uređenju države, uz poruku:
„Bolje je na jednom dijelu imati sve, nego ništa na cijeloj BiH.“
U drugim objavama ponovo je otvorio pitanje rada Suda i Tužilaštva BiH, odnosno mogućnosti ukidanja ili smanjenja njihovih nadležnosti.
Američki Kongres ponovo govori o sankcijama
Istovremeno, pitanje američkog odnosa prema Dodiku ponovo je otvoreno i u Kongresu.
Američki kongresmeni Greg Murphy i Marc Veasey ranije su pozvali administraciju SAD-a da koristi postojeće mehanizme sankcija prema pojedincima čije djelovanje, prema njihovom stavu, ugrožava mir i stabilnost BiH ili podriva Dejtonski okvir.
Njihove poruke pokazuju da unutar američkog Kongresa postoji dio zakonodavaca koji zagovaraju ponovni pritisak putem sankcija.
Istovremeno, stavovi pojedinih članova Kongresa ne predstavljaju automatski odluku izvršne vlasti SAD-a.
Šta slijedi?
Dodikove nove izjave tako dolaze u trenutku kada se ponovo govori o budućnosti američke politike prema njemu.
Prema informacijama Raporta, diplomatska upozorenja već su postojala, dok američka administracija javno naglašava da prati konkretne poteze.
S druge strane, Dodik je u posljednjim objavama nastavio iznositi stavove o izvornom Dejtonu, nadležnostima državnih institucija i budućem uređenju BiH.
Kako će Washington reagovati na njegove naredne poteze ostaje otvoreno pitanje. Za sada je javno potvrđeno da u SAD-u i dalje postoji interes za djelovanje koje se odnosi na stabilnost i funkcionisanje Dejtonskog okvira, dok su eventualne nove sankcije pitanje buduće odluke američkih institucija.