Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija danas će održati svoju polugodišnju debatu o Bosni i Hercegovini, u okviru koje se očekuje i glasanje o nacrtu rezolucije kojom se obnavlja mandat multinacionalnih stabilizacijskih snaga pod vodstvom Evropske unije (EUFOR ALTHEA) na period od još jedne godine. Informaciju je objavio Security Council Report, portal koji redovno izvještava o radu Vijeća sigurnosti UN-a.
Prema navodima izvora, s obzirom na dosadašnji tok priprema i aktivnosti predlagača rezolucije – Grčke, čini se da je „ostvaren širok konsenzus“ u prilog direktnom obnavljanju mandata EUFOR ALTHEA bez većih nesuglasica među članicama.
Nacrt rezolucije, koji je pripremila Grčka, predviđa produženje ovlaštenja misije za još godinu dana, i to kroz jednostavno obnavljanje postojećeg mandata. Tekst sadrži iste ključne operativne odredbe kao i rezolucija 2757 od 1. novembra 2024. godine, kojom je mandat posljednji put obnovljen – bez ikakvih novih dopuna.
Teška dinamika u vezi s BiH
U proteklim godinama, dinamika unutar Vijeća sigurnosti kada je riječ o Bosni i Hercegovini bila je izrazito složena, što je često dovodilo do napetih pregovora o produženju misije EUFOR ALTHEA.
Kako se podsjeća u izvještaju, Republika Srpska, uz Kinu i Rusiju, i dalje ne priznaje legitimitet ni autoritet visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Ova napetost bila je posebno izražena tokom pregovora o rezoluciji 2604 u novembru 2021. godine, kada je Rusija, iako je podržala nastavak misije EUFOR ALTHEA, zatražila uklanjanje svih referenci na visokog predstavnika zbog osporavanja Schmidtovog imenovanja. Uoči tadašnje debate 3. novembra, Moskva je blokirala Schmidtovo obraćanje, zaprijetivši vetom na produženje mandata, pa brifing nije održan. Nakon usvajanja rezolucije, više članica Vijeća izrazilo je žaljenje što dokument nije bio sadržajniji, dok je Rusija podršku misiji opisala kao jedini “zajednički imenitelj” među članicama po pitanju BiH.
Grčki prijedlog bez zastoja
Prema dostupnim informacijama, Grčka je ove godine svjesno predložila jednostavno obnavljanje mandata kako bi se izbjegla nova neslaganja. Pregovori su, kako se navodi, tekli bez većih poteškoća.
Prije početka formalnih pregovora, Grčka je održala neformalne konsultacije s Koordinacijskom i nacrtnom grupom (CDG), a zatim je svim članicama dostavila nulti nacrt rezolucije. Nakon kratkog perioda konsultacija i odsustva primjedbi, tekst je ušao u tzv. proceduru šutnje, a potom i u fazu zabrane izmjena 27. oktobra – čime je otvoren put za današnje glasanje.
Grčki diplomatski pristup, koji je uključivao opsežne konsultacije i transparentan proces, doprinio je mirnom i efikasnom vođenju pregovora.
Tako se i u izvještaju naglašava da je „postignut širok konsenzus u korist direktnog obnavljanja mandata EUFOR ALTHEA“.
Debata bez brifinga
Od 2021. godine, članice Vijeća slijede praksu da se na drugoj polugodišnjoj debati o BiH ne održava brifing u okviru rasprave o produženju mandata. Takva praksa primijenjena je i kod ranijih rezolucija: 2658 (novembar 2022.), 2706 (novembar 2023.) i 2757 (novembar 2024.).
Debata u jeku političke nestabilnosti
U tekstu se dodatno ističe da se današnja rasprava održava u trenutku krhke političke situacije u Bosni i Hercegovini.
Prema najnovijem izvještaju visokog predstavnika (S/2025/671), dostavljenom članicama 27. oktobra, period između 16. aprila i 15. oktobra obilježile su ozbiljne političke napetosti u Republici Srpskoj, uključujući pokušaje podrivanja ustavnog poretka BiH.
Posebno se navodi obraćanje Milorada Dodika 21. maja pred Narodnom skupštinom RS-a povodom 30. godišnjice Dejtonskog sporazuma, koje je – prema izvještaju – odražavalo politiku vlasti RS-a usmjerenu na pripreme za moguću secesiju.
Tokom ljeta, situacija se dodatno zaoštrila nakon što je Sud BiH potvrdio presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja funkcije predsjednika RS-a zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
CIK BiH potom je 12. juna proglasio prestanak njegovog mandata, što je Dodik odbio prihvatiti, tvrdeći da će “nastaviti obavljati svoje dužnosti u interesu naroda”.
Eskalacija i povlačenje
U avgustu je Dodik najavio blokadu izbora i održavanje referenduma kojim bi građani odlučivali o njegovoj presudi i autoritetu visokog predstavnika.
Narodna skupština RS-a je 22. avgusta, bez podrške opozicije, usvojila odluku o referendumu zakazanom za 25. oktobar, dok je CIK BiH naknadno raspisao prijevremene izbore za 23. novembar.
Pod pritiskom domaće i međunarodne zajednice, Dodik se 30. septembra povukao s funkcija, ali je ostao politički aktivan kroz SNSD, najavivši da će nastaviti “predstavljati narod i politiku stranke”.
U međuvremenu je NSRS imenovala Anu Trišić-Babić kao privremenu predsjednicu entiteta, dok je CIK ovjerio sedam kandidatura za novembarske izbore.
Predviđanja za sjednicu
Na sutrašnjoj debati očekuje se da će Kina i Rusija ponovo dovesti u pitanje Schmidtovu legitimnost i pozvati na zatvaranje OHR-a, optužujući ga za “pogoršanje tenzija i miješanje u unutrašnje poslove BiH”.
Suprotno tome, evropske članice Vijeća i njihovi saveznici mogli bi pozdraviti odluku CIK-a i pozvati sve političke aktere da u dobroj vjeri učestvuju u predstojećim izborima.
Ujedno, više članica bi moglo osuditi retoriku vlasti RS-a o secesiji, upozoravajući da takve izjave direktno ugrožavaju stabilnost i teritorijalni integritet BiH.
Velika Britanija i nekoliko evropskih država već su uvele nacionalne sankcije Dodiku zbog njegovih poteza koji potkopavaju Dejtonski sporazum, dok su SAD uvele sankcije 2022. godine, za vrijeme administracije predsjednika Joea Bidena.
Nova Trumpova administracija, međutim, uklonila je te sankcije 29. oktobra, što je izazvalo različite reakcije u Washingtonu i Sarajevu.
