Vučić u UN-u govorio o Hrvatskoj i Kosovu, BiH nije spomenuo
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se 23. septembra Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku, gdje je govorio o promjenama u međunarodnom poretku, položaju Srbije, Kosovu i odnosima u regionu. Njegovo obraćanje potvrđeno je u izvještajima o 81. zasjedanju Generalne skupštine.
U dijelu govora posvećenom regionu, Vučić je posebno govorio o Hrvatskoj. Izrazio je kritike zbog onoga što je opisao kao „ponovno uzdizanje nacizma“, pri čemu je kao primjer naveo Hrvatsku.
Govoreći o historijskom stradanju Srba, Jevreja i Roma tokom Drugog svjetskog rata, Vučić je spomenuo Jasenovac i rekao da Srbija ne prihvata, kako je naveo, pojave koje povezuje s nacističkom ideologijom.
Njegove tvrdnje o Hrvatskoj predstavljaju politički stav predsjednika Srbije, a ne neutralnu ocjenu događaja. Njegov govor izazvao je pažnju u regionu, posebno nakon što je hrvatski premijer Andrej Plenković istog dana u svom obraćanju UN-u govorio o Srbiji i nedavnom ispraćaju Ratka Mladića u Beogradu.
Veliki dio Vučićevog obraćanja bio je posvećen i Kosovu. Predsjednik Srbije ponovio je stav Beograda da je priznavanjem kosovske nezavisnosti, prema njegovom tumačenju, narušen princip teritorijalnog integriteta Srbije.
Povezao je pitanje Kosova s argumentom o različitom pristupu međunarodne zajednice prema teritorijalnom integritetu država. Pozvao se na Povelju UN-a i Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.
„A kako ste se vi odnosili prema Kosovu i teritorijalnom integritetu Srbije koji je garantovan Poveljom UN-a i Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244?“, upitao je Vučić u svom govoru.
Govorio je i o širim promjenama u međunarodnom sistemu, ocjenjujući da se pojavljuje novi svjetski poredak s više centara moći. Prema njegovim riječima, granica između mira i konflikta postaje sve manje jasna, dok posljedice sukoba velikih i regionalnih sila sve više pogađaju i države koje nisu direktno uključene u njih.
Zanimljivo je da se u njegovom govoru, prema dostupnom izvještaju o obraćanju, nije spominjala Bosna i Hercegovina niti nedavni ispraćaj Ratka Mladića, dok su Hrvatska i Kosovo zauzeli značajan prostor u njegovim regionalnim porukama.
Istovremeno, Plenković je u svom obraćanju UN-u direktno govorio o Mladiću i potrebi suočavanja s ratnim zločinima i njihovim veličanjem.
