Dodik danas mora odgovoriti sudu u SAD-u: Hoće li njegova tužba protiv sankcija preživjeti novu pravnu prepreku?

Pravna bitka koju Milorad Dodik, njegov sin Igor Dodik, zet Pavle Ćorović i drugi saradnici vode pred američkim pravosuđem danas ulazi u jednu od važnijih faza. Produženi rok koji je Okružni sud SAD-a za južni okrug Floride ostavio Dodikovom pravnom timu ističe 25. augusta, a njegov advokat Robert Garson treba dostaviti odgovor na zahtjev administracije predsjednika Donalda Trumpa za potpuno odbacivanje tužbe.

Dodatnu neizvjesnost u slučaj je unijela promjena sudije. Predmet je neposredno pred istekom roka prebačen sudiji Jeffreyju T. Kuntzu, što otvara novo poglavlje u postupku koji je od početka imao snažnu političku dimenziju.

Prema dokumentima koje je objavio Raport, Dodik i njegovi saradnici od američkog suda traže dalekosežne mjere kojima bi pokušali ukloniti posljedice ranijih američkih sankcija.

Šta Dodik traži od američkog suda?

U tužbi podnesenoj u aprilu, koja prema navodima Raporta ima 34 stranice, Dodik i ostali tužitelji traže da američki sud izvršne naredbe bivšeg predsjednika Joea Bidena kojima su uvedene sankcije proglasi pravno nevažećim i neprovodivim u njihovom slučaju.

Njihov zahtjev ide i dalje.

Od suda se traži da američkom Ministarstvu finansija i OFAC-u naredi uklanjanje podataka o ranijim sankcijama iz službenih i internih evidencija, kao i da se privatne finansijske institucije i druge relevantne organizacije obavijeste da su navodi koji su predstavljali osnov za sankcije uklonjeni.

Dodikov tim također traži zaštitu od eventualnog budućeg vraćanja na američke liste sankcionisanih osoba bez, kako tvrde, dovoljno čvrstih dokaza.

Takvi zahtjevi dolaze iako su Dodik i dio njegove mreže krajem prošle godine uklonjeni sa američke liste sankcionisanih osoba. Njihova tužba, međutim, polazi od tvrdnje da su posljedice ranijih sankcija i dalje prisutne.

Spor oko Bidenovog potpisa

Jedan od neobičnijih dijelova tužbe odnosi se na način na koji je Bidenova administracija donosila odluke o sankcijama.

Dodikovi advokati osporavaju validnost odluka iz januara 2025. godine tvrdeći da ih Biden nije lično odobrio, već da su njegovi saradnici koristili autopen, uređaj za automatsko potpisivanje dokumenata.

U dokumentu se, prema objavljenim informacijama, iznose i tvrdnje o Bidenovom zdravstvenom i kognitivnom stanju, uz zahtjev da se pred sudom otvore određeni medicinski protokoli i utvrdi u kojoj je mjeri tadašnji predsjednik bio upoznat sa sadržajem odluka koje su donosili njegovi saradnici.

Time se pravni spor o sankcijama proširuje na pitanje ovlaštenja predsjednika i načina na koji se službeni akti Bijele kuće odobravaju.

9. januar predstavljen kao pitanje vjerskih prava

Posebno kontroverzan dio tužbe odnosi se na obilježavanje 9. januara u Republici Srpskoj.

Dodikov pravni tim taj događaj predstavlja kao dio tradicije i vjerskih običaja srpskog stanovništva, dok se odluke institucija Bosne i Hercegovine i intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta prikazuju kao ograničavanje prava hrišćana.

U tužbi se, prema navodima Raporta, čak govori o svojevrsnom „zakonu o blasfemiji“ protiv hrišćana.

Takva interpretacija zanemaruje činjenicu da je Ustavni sud BiH u ranijim odlukama utvrdio da obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske nije u skladu s Ustavom BiH.

Dodikovi advokati, međutim, pred američkim sudom pokušavaju ovaj slučaj predstaviti kroz prizmu zaštite vjerskih sloboda i odredbi američkog Ustava.

Trump kao dio pravne strategije

Još jedan interesantan dio tužbe odnosi se na Dodikov odnos prema Donaldu Trumpu.

U dokumentu se, prema objavljenim informacijama, navode Dodikove ranije izjave podrške Trumpu, njegovo pismo srpskoj dijaspori u SAD-u uoči američkih predsjedničkih izbora 2024. godine, kao i događaji organizovani u Banjoj Luci u znak podrške Trumpu.

Dodikov tim te aktivnosti koristi kao argument za tvrdnju da su sankcije iz januara 2025. godine predstavljale političku odmazdu tadašnje Bidenove administracije prema političaru koji se otvoreno stavio na stranu Trumpa.

Upravo ovaj dio pokazuje koliko je politički kontekst važan za cijeli spor. Dok se u javnosti Dodik često predstavlja kao protivnik američkog i zapadnog pritiska, njegov pravni tim pred američkim sudom pokušava dokazivati njegove ranije veze i podršku Trumpovom političkom pokretu.

Ključno pitanje: hoće li tužba biti odbačena?

Sada je najvažnije šta će Dodikov advokat Robert Garson dostaviti sudu.

Administracija Donalda Trumpa već je zatražila potpuno odbacivanje tužbe, a današnji rok predstavlja važnu procesnu tačku za Dodikov pravni tim. Nakon podneska odbrane, sud će odlučivati o narednim koracima.

Promjena sudije Jeffreyja T. Kuntza dodatno je povećala pažnju oko slučaja, ali sama činjenica da je predmet preuzeo novi sudija ne znači unaprijed da će odluka biti povoljnija ili nepovoljnija za bilo koju stranu.

Za Dodika je, međutim, ulog visok. Ako sud odbaci tužbu, njegov pokušaj da kroz američko pravosuđe ospori ranije sankcije i njihove posljedice doživjet će ozbiljan pravni udarac.

Ako postupak bude nastavljen, otvorit će se prostor za mnogo širu raspravu o zakonitosti američkih sankcija, ovlaštenjima predsjednika SAD-a, posljedicama korištenja autopen potpisa, ali i o tome mogu li se pitanja političkih odluka u Bosni i Hercegovini pred američkim sudom povezivati s navodnim kršenjem vjerskih prava.

Današnji podnesak zato neće biti samo još jedan korak u dugotrajnom sporu. On bi mogao pokazati da li Dodikov pravni tim ima dovoljno snažne argumente da slučaj zadrži pred američkim sudom ili će njegova tužba biti zaustavljena već u ovoj fazi postupka.