data-nosnippet>
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović kratko se sastala u Daytonu sa specijalnim izaslanikom Francuske za Zapadni Balkan Reneeom Troccazom. Cvijanović je kazala nakon sastanka da je “non-paper” čiji su potpisnici Francuska i Njemačka, za nju neprihvatljiv te da “nije zasnovan na realnim osnovama i da doprinosi daljoj destabilizaciji prilika u Bosni i Hercegovini”.
Kazala je da budućnost BiH ne može biti zasnovana na dominaciji jednog, već na ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda, kako je predviđeno Ustavom i Dejtonskim sporazumom
Cvijanović je nakon sastanka kazala da su “neustavni pokušaji privatizacije zajedničkih institucija od strane bošnjačkih predstavnika, posebno u domenu spoljne politike, kojima se teško narušava povjerenje između naroda”, ponovivši mantru poličkih predstavnika iz entiteta RS koji državne institucije namjerno nazivaju “zajedničkim”, usprkos presudi Ustavnog suda BiH u kojoj stoji da ne postoje “zajedničke institucije”.
U pogledu europskih integracija BiH, kazala je da je “taj proces moguć samo ako su svi nivoi vlasti uključeni i vidljivi, bez uplitanja neizabranih stranaca koji svojim nelegalnim aktivnostima potkopavaju rad domaćih institucija i demokratski izabranih predstavnika”.
-Neprihvatljivo je da strani birokrata, mimo mandata koji mu je dao Dejtonski sporazum, nameće svoje unilateralne odluke u zemlji u kojoj ne predstavlja nijednog glasača, kazala je.
Francuski izaslanik se nakon sastanka nije oglašavao, a razlog zbog kojeg je Cvijanovićka uporno, makar na nekoliko minuta, pokušavala doći do francuskog izaslanika je sadržaj “non-papera” koji donosimo u nastavku.
Dokument je distribuiran pod nazivom „Odgovori na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH“.
Sadržaj non-papera
Ovaj dokument je ažurirani dokument podnesen 3. studenoga 2023. i napisan je u svjetlu zaključaka Političkog i sigurnosnog odbora (PSC) dogovorenih 26. ožujka 2025., koji su utrli put daljnjem aktivnom angažmanu država članica EU u vezi s tekućom ustavnom krizom u Bosni i Hercegovini. Njegov je cilj olakšati raspravu o odgovoru EU na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH.
Obrazloženje
Trenutna ustavna kriza u BiH najteži je izazov suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u posljednjih 30 godina od potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir. Tokom proteklih sedmica, radnje i pravni procesi unutar RS nakon prvostupanjske presude protiv predsjednika RS Milorada Dodika 26. februaru 2025. predstavljaju otvorene napade na ustavni poredak BiH.
Naime:
Odluka o mjerama i zadacima koji proizlaze iz neustavnih odluka i radnji neustavnih institucija BiH od 26. februara 2025.
Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću RS od 27. 2. 2025.
Zakon o neprimjeni zakona i zabrani djelovanja izvanustavnih institucija BiH u RS (Sud BiH, Tužiteljstvo BiH, SIPA) od 27. veljače 2025.
Izmjene i dopune Kaznenog zakona RS od 27. 2. 2025.
Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija od 27. 2. 2025.
Nacrt Ustava RS od 13. 3. 2025.
Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS od 13. 3. 2025.
Europska unija i njezine države članice izrazile su, kako u različitim formatima tako i jednostrano, svoju nedvosmislenu osudu tih djela, nazivajući ih prijetnjom funkcionalnosti institucija zemlje i temeljnim slobodama njezinih građana. Ti akti su u suprotnosti s obvezama koje je BiH preuzela na svom putu prema EU, godinu dana nakon odluke Europskog vijeća o otvaranju pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.
EU se u zaključcima Vijeća od 17. 12. 2024. osvrnula na moguće odgovore EU na radnje i aktere koji potkopavaju i ugrožavaju ustavni poredak, suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodni subjektivitet BiH. EU je naglasila potrebu za procjenom svih opcija i ozbiljnih posljedica dostupnih u alatima EU.
EU je nadalje potvrdila da je i dalje predana Općem okvirnom sporazumu za mir iz Daytona i Pariza i ustavnom poretku BiH. Štoviše, Europska unija ozbiljno shvaća svoju odgovornost za stabilnost i mir u BiH i regiji zapadnog Balkana.
Lokalna odgovornost u mirnom rješavanju krize ostaje ključna. Lokalne vlasti i njihove akcije moraju upravljati situacijom. Vanjski utjecaj mora biti ograničen.
Cilj Europske unije i dalje je pomoći u očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i neovisne funkcionalne europske države Bosne i Hercegovine, koja se pridržava svojih obveza prema načelima i vrijednostima na kojima se temelji Europska unija, demokratska društva i vladavina prava, te prema budućnosti Bosne i Hercegovine unutar Europske unije.
Neposredni cilj je ukidanje neustavnih zakona i povlačenje novog nacrta ustava. Moraju se istražiti sve mogućnosti za ostvarenje ovog cilja.
Trajno rješenje krize zahtijevat će, posebno, potpuni i nepovratni povratak Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, ponovnu predanost bosanskih Srba pravilnom funkcioniranju državnih institucija i njihovu ponovnu predanost poduzimanju svih relevantnih koraka utvrđenih u preporuci Komisije od 12. listopada 2022. za napredak u procesu pristupanja EU.
Naredni koraci
1) Financijska podrška
Svaki projekt koji izravno ili djelomično koristi RS u okviru Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF) trebao bi ostati obustavljen. Države članice trebale bi s Komisijom istražiti mogućnosti prekida dvaju obustavljenih projekata. Komisija bi se trebala suzdržati od predlaganja novih projekata korisnih za RS. Razvijeni su kriteriji za odmrzavanje tih mjera nakon što vodstvo RS poduzme konstruktivne akcije. Države članice morat će se prethodno konzultirati.
EU bi se trebao obratiti drugim relevantnim međunarodnim financijskim institucijama poput Svjetske banke kako bi osigurao da usvoje sličan pristup.
Bilateralna financijska pomoć projektima koji izravno ili djelomično koriste RS trebala bi se obustaviti.
2) Sankcije
Europska unija trebala bi razmotriti ciljanu upotrebu okvira za restriktivne mjere (Odluka Vijeća 2011/173/ZVSP) s obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini, usvajajući restriktivne mjere protiv pojedinaca.
Očekuju se prijedlozi visokog predstavnika/potpredsjednice u narednim tjednima u tom pogledu.
U nedostatku konsenzusa na europskoj razini, nacionalne mjere, uključujući ciljane pojedinačne mjere, poput nacionalnih zabrana putovanja, trebale bi se ispitati i koordinirati među državama članicama. Usvajanje mjera od strane pojedinačnih država članica EU trebalo bi biti popraćeno lokalnim rješenjima koja bi trebala biti prioritetna. Nacionalne mjere su privremene i reverzibilne restriktivne mjere kojima je cilj izazvati promjenu u ponašanju ciljanih subjekata i pojedinaca.
3) Proširenje
EU i njezine države članice trebaju naglasiti da su postupci RS u suprotnosti s europskim putem Bosne i Hercegovine i interesima stanovništva BiH, uključujući stanovništvo Republike Srpske. Napredak u procesu pristupanja ovisit će o provedbi potrebnih koraka navedenih u preporuci Komisije od 12. listopada 2022. Istovremeno, EU i njezine države članice trebale bi usmjeriti svoju javnu komunikaciju na koristi europskih integracija.
4) Kontakti s dužnosnicima Republike Srpske.
Informacije Evropske unije i njezinih država članica upućene dužnosnicima vlade RS ili SNSD-a trebale bi se usredotočiti na naglašavanje rizika daljnjeg provođenja neustavnog kursa predsjednika RS Dodika. Te komunikacije trebale bi uključivati poruke o otvorenosti i spremnosti EU da smiri napetosti čim promjena politika postane vidljiva, te angažman s opozicijom RS i civilnim društvom. Kontakti na visokoj razini s osuđenim ili optuženim čelnicima RS (M. Dodik, R. Stevandić i N. Višković) trebali bi se obustaviti.
