Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić prisustvovao je Samitu Evropska unija – Zapadni Balkan, održanom u sjedištu Evropskog vijeća u Briselu, na poziv predsjednika Evropskog vijeća Antónija Coste i predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen.
Komšić se tom prilikom obratio liderima država članica Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana, ističući da koristi priliku da iznese svoj iskren pogled na budućnost evropskih integracija Bosne i Hercegovine. U svom obraćanju ukazao je na dilemu s kojom se BiH suočava na evropskom putu – između potrebe za otvorenom i odgovornom analizom izostanka ozbiljnih domaćih postignuća i rastuće zabrinutosti zbog usporavanja i neizvjesnosti politike proširenja Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Njegov govor prenosimo u nastavku:
⸻
Predsjedniče Europskog Vijeća, gospodine Costa
Predsjednice Europske Komisije, gospođo Von der Leyen
Kolege predsjednici,
Dame i gospodo,
Predsjedniče Costa, predsjednice Von der Leyen, zahvaljujem se na pozivu za učešće na ovogodišnjem samitu EU–Zapadni Balkan. Iskoristit ću ovu priliku i podijeliti moj pogled na budućnost integracije Bosne i Hercegovine u EU.
U tom nastojanju imam problem odlučiti do koje mjere kritizirati izostanak ozbiljnih postignuća Bosne i Hercegovine na putu ka EU, te kako izraziti moje razočarenje i zabrinutost za budućnost procesa proširenja na Zapadni Balkan.
Svjedočili smo, nažalost, neuspjehu Vijeća ministara BiH da u nekoliko pokušaja usvoje prijedloge Zakona o sudovima, Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te odluke o uspostavi Ureda glavnog pregovarača, kojeg u konačnici mora imenovati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Kako uopće komentirati nepostizanje ovih elementarnih zahtjeva, kada se od Bosne i Hercegovine očekuju dalji napori na ispunjenju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije iz 2019. godine?
Prije svega, dozvolite mi da izrazim zadovoljstvo u pogledu nekoliko tačaka iz nacrta zaključaka Europskog vijeća o Bosni i Hercegovini koje će sutra razmatrati, a koje sam imao priliku vidjeti. Prvenstveno, „neupitnu predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje“.
Nadalje, kako Bosna i Hercegovina mora „osigurati jednakost i nediskriminaciju svih građana, prvenstveno provedbom grupe presuda Sejdić-Finci koje je donio Europski sud za ljudska prava“, uz posebno isticanje da „nijedan korak koji bi otežao implementaciju tih presuda ili produbio podjele ne smije biti napravljen“.
Također, u potpunosti se slažem da „integritet izbornog procesa mora biti unaprijeđen prije održavanja općih izbora 2026. godine“.
Ratificirali smo sporazum o saradnji s Eurojustom. Sporazum s Frontexom je već u privremenoj primjeni, što je omogućilo raspored Frontexovog osoblja. Zakon o zaštiti ličnih podataka i Zakon o graničnoj kontroli su izmijenjeni kako bi se ispunili neophodni uslovi.
Konačno, Reformska agenda je usvojena u posljednjem trenutku kako bi se omogućila provedba Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu. Ipak, tek trebamo imenovati koordinatora za provedbu ovog programa, kao i IPA koordinatora, te razviti Nacionalni plan usvajanja pravne stečevine EU.
Kao i mnogi građani Bosne i Hercegovine, smatram da je to premalo i presporo. Kako i nacrt zaključaka Europskog vijeća primjećuje, „reformska dinamika je i dalje zaustavljena“.
To će se odraziti na dalju provedbu Plana rasta, Zelenu i Digitalnu agendu. Očekujem da će imenovanje koordinatora za Plan rasta i IPA koordinatora postati predmet stalnih političkih borbi zasnovanih na etničkoj distribuciji moći.
Čak je i diversifikacija naše opskrbe plinom, koji trenutno dolazi isključivo iz Rusije, predmet političkih uslovljavanja od strane vladajuće HDZ BiH, hrvatske stranke koja kontrolira lokalne institucije na teritorijama kuda Južna plinska interkonekcija treba proći. Ovaj južni plinovod treba povezati Bosnu i Hercegovinu s LNG terminalom Krk u Hrvatskoj.
Ta činjenica se koristi za pritisak na multietničke političke stranke u Bosni i Hercegovini da usvoje izborni zakon koji produbljuje etničke podjele, suprotno presudama Europskog suda za ljudska prava.
Sada imamo novi element – jasno iskazan interes Sjedinjenih Američkih Država da razviju, izgrade, održavaju i upravljaju tim plinovodom. To bi moglo biti rješenje.
Uvođenje digitalnog signala bilo je zaustavljeno deceniju, sve do sredine ove godine kada je postepeno počelo. Ipak, to nije pomoglo Javnom servisu i BHRT-u, koji je u dugovima zbog opstrukcija entiteta u raspodjeli prihoda. To može dovesti do gašenja javnog radio-televizijskog servisa Bosne i Hercegovine.
Ako me pitate kako izaći iz svih ovih problema i kako se pravilno suočiti s izazovima – reći ću vam: putem demokracije.
Kako sam shvatio, Evropska komisija je nedavno predstavila dokument pod nazivom „Europski demokratski štit“, predlažući niz konkretnih mjera s ciljem jačanja, zaštite i promocije snažnih i otpornih demokratija širom Evropske unije.
