Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković učestvovao je 1. oktobra na ministarskom sastanku Berlinskog procesa u Pržnu, gdje je pred predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana, Evropske unije i drugih učesnika otvorio niz pitanja koja se odnose na Srebrenicu, Srbiju, ruski utjecaj i evropski put BiH.
U svom obraćanju posebno je govorio o situaciji u Memorijalnom centru Srebrenica. Konaković je tvrdio da su zaposleni u Centru izloženi institucionalnim pritiscima policije Republike Srpske, uz stav da MUP RS nema nadležnost nad samim Memorijalnim centrom.
Govoreći o širem političkom kontekstu, Konaković je povezao pitanje Srebrenice s odnosom prema osuđenim ratnim zločincima, ali i sa odnosima Milorada Dodika i Rusije. Kao dodatni primjer naveo je i odluku predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen da ne posjeti BiH tokom regionalne turneje zbog održavanja izbora.
Sahrana Ratka Mladića u centru obraćanja
Veliki dio govora Konaković je posvetio sahrani Ratka Mladića. Naveo je da je Mladićevo tijelo prevezeno avionom Vlade Srbije, da je u pratnji bio ministar pravde Srbije, dok su pripadnici Vojske Srbije učestvovali u ceremoniji.
Na osnovu tih postupaka, Konaković je odgovornost povezao sa državnim vrhom Srbije. Posebno je spomenuo predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i član 17. Zakona o Vojsci Srbije, tvrdeći da se Vučić ne može ograditi od angažmana vojske kada se odluka o njenoj upotrebi nalazi u njegovoj nadležnosti.
Konaković je poručio da se pitanje Mladićeve sahrane, prema njegovom stavu, ne može tretirati samo kao još jedan politički spor između Sarajeva i Beograda.
Posebno je naglasio da genocid ne smatra pitanjem različitih političkih tumačenja, pozivajući se na pravosnažne presude međunarodnih sudova.
„Kako da Majkama Srebrenice objasnim našu šutnju?“
U nastavku obraćanja Konaković je govorio o susretu s Majkama Srebrenice, navodeći da mu je taj razgovor dodatno otvorio pitanje odnosa prema prošlosti.
„Kako da ovdje govorim o pomirenju i dobrosusjedskim odnosima, a onda se vratim kući i stanem pred njih, s kojim riječima da im objasnim našu šutnju?“, kazao je Konaković.
Prema njegovim riječima, evropske zemlje se sada suočavaju s dva važna testa kada je riječ o Bosni i Hercegovini.
Prvi se, kako je naveo, odnosi na reakciju Evropske unije na postupke srbijanskih vlasti povodom sahrane Ratka Mladića. Konaković je upitao hoće li uslijediti konkretno djelovanje ili će reakcija ostati na saopćenjima i osudama.
Drugi test – ruski utjecaj i evropski put BiH
Kao drugi izazov izdvojio je ruski utjecaj i političke blokade koje, prema njegovim riječima, usporavaju evropski put Bosne i Hercegovine.
Konaković je podsjetio da je BiH uskladila svoju vanjsku i sigurnosnu politiku sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, zbog čega očekuje da evropske institucije pokažu da principi na kojima počivaju zaista imaju konkretnu težinu.
„Ako Evropska unija ne brani svoje principe kada su oni otvoreno napadnuti, onda se logično postavlja pitanje: zašto se od nas očekuje potpuno usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije?“, poručio je Konaković.
Na kraju je povukao paralelu s ratom u BiH, podsjetivši na period međunarodnih apela i osuda prije odlučnije intervencije 1995. godine.
Konaković je svoje obraćanje zaključio porukom da Evropska unija, prema njegovom stavu, mora pokazati konkretniju reakciju kada su u pitanju evropski principi, ruski utjecaj i političke blokade evropskog puta Bosne i Hercegovine.
Napomena: Nakon Konakovićevog obraćanja, srbijanski ministar vanjskih poslova u tehničkom mandatu Marko Đurić kritikovao je njegov nastup i optužio ga da je sastanak iskoristio za predizbornu kampanju u BiH. To je Đurićeva politička ocjena, a ne utvrđena činjenica