Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa predstavila je novu strategiju nacionalne sigurnosti, dokument koji donosi do sada najkritičnije poruke prema Evropi, posebno kada se govori o budućnosti NATO-a, migracijama i onome što se opisuje kao civilizacijske promjene. Iako Bosna i Hercegovina nije direktno spomenuta, strategija otvara niz važnih pitanja za državu koja je predala Godišnji nacionalni program ANP i nalazi se u aktivnoj MAP fazi.
Nova strategija za razliku od prethodnih američkih administracija migracije i civilizacijsku eroziju stavlja u potpuno novi sigurnosni okvir. NATO više nije dominantno vojni i sigurnosni projekt već dobija političku dimenziju, što bi moglo dodatno pojačati podjele unutar BiH. U poglavlju o Evropi navodi se da bi članice NATO-a u narednim decenijama mogle postati pretežno neevropske, uz povezivanje tog procesa s migracijama i demografskim promjenama. Ključno pitanje koje se postavlja glasi: Hoće li nove generacije članica dijeliti političke i sigurnosne vrijednosti na kojima je NATO izgrađen?
Strategija najavljuje i usporavanje procesa proširenja NATO-a, što se prvenstveno odnosi na države poput Ukrajine, ali indirektno i na Bosnu i Hercegovinu.
Bosna i Hercegovina je 2010. dobila MAP, 2018. formalno aktivirala MAP, usvojila više ANP dokumenata, ali bez dosljedne provedbe, a posljednji značajniji operativni napredak zabilježen je 2019. godine kada je NATO odobrio prve ANP programe. Napredak je godinama bio moguć zahvaljujući snažnoj američkoj podršci. Washington je odigrao ključnu ulogu u reformi odbrane, ANP procesu i održavanju BiH na NATO putu. Nova strategija međutim dovodi u pitanje nastavak takve podrške.
Iako se formalni status BiH u NATO okviru ne mijenja, geopolitički uslovi u kojima se proces odvija postaju znatno kompleksniji. Slabljenje američkog zagovaranja znači slabljenje glavnog oslonca BiH u NATO integracijama. Jačaju političke strukture koje se protive ulasku u NATO, posebno u entitetu RS gdje vlast godinama ističe vojnu neutralnost. Istovremeno se otvara veći prostor za ruski utjecaj, budući da Moskva aktivno radi na sprečavanju širenja NATO-a na Balkanu. MAP ulazi u fazu zamrznute dinamike, proces tehnički može trajati, ali bez političkog intenziteta i stvarnog napretka, dok BiH ulazi u svojevrsni sigurnosni vakuum između Zapada koji usporava i Rusije koja nastoji iskoristiti svaku slabost.
Pitanje da li EU može nadomjestiti američki utjecaj ima prilično pesimističan odgovor. Evropska unija nema vojnu infrastrukturu niti kapacitet da preuzme ulogu sigurnosnog garanta koju je SAD decenijama imao unutar NATO-a. To znači da perspektiva članstva za BiH postaje više simbolična nego realna. Budući napredak zavisi isključivo od političke volje unutar BiH, uklanjanja unutrašnjih blokada i odnosa velikih međunarodnih aktera prema Balkanu, a ta volja već dugo izostaje.
Nova američka strategija otvara najneizvjesnije razdoblje na NATO putu Bosne i Hercegovine od 2006. godine. Država koja je godinama računala na američko vodstvo sada ulazi u fazu u kojoj je taj oslonac oslabljen, što predstavlja ozbiljnu prekretnicu za sigurnost i integracije. Pred BiH je period u kojem će morati pokazati više političke odlučnosti nego ikad ranije.
