data-nosnippet>
Bosna i Hercegovina i dalje se u potpunosti oslanja na ruski prirodni plin, što je svrstava među rijetke evropske zemlje koje neće moći pratiti plan EU da do kraja 2027. godine potpuno obustavi uvoz ovog energenta iz Rusije. Glavni razlog za to je što još uvijek nije započeta izgradnja projekta Južne interkonekcije – alternativnog plinovoda koji bi BiH povezao s evropskim gasnim tržištem i omogućio diverzifikaciju izvora snabdijevanja. Stručnjaci procjenjuju da bi za realizaciju ovog projekta bilo potrebno najmanje pet do sedam godina, čak i ako bi radovi počeli odmah.
Trenutno jedini aktivni plinovod kojim Bosna i Hercegovina dobija prirodni plin prolazi kroz Srbiju, što znači da bi eventualni spor između Moskve i Beograda mogao direktno utjecati na tržište energenata u BiH. Situacija dodatno komplikuje činjenica da je Rusija, zbog sankcija i neslaganja oko vlasništva nad Naftnom industrijom Srbije (NIS), ograničila isporuku plina Srbiji do 31. decembra ove godine.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upozorio je da Moskva na taj način vrši pritisak na Beograd, ali je naglasio da će Srbija učiniti sve da zadrži stabilnost u snabdijevanju energentima.
„Da li su ovo teški udarci oko nafte i gasa za nas? Samo čekam da nam neko kaže da ne smijemo disati vazduh, i to za naše dobro. Neće biti lako, ali ljudi ne treba da brinu – ne postoje problemi za koje nema rješenja“, izjavio je Vučić.
U Bosni i Hercegovini, međutim, takvo rješenje još nije ni na vidiku. Projekat Južne interkonekcije, koji bi povezao BiH s plinskim sistemom Hrvatske kod Zagvozda, i dalje nije pokrenut. Stručnjaci upozoravaju da bi prekid isporuke ruskog plina mogao izazvati ozbiljan energetski kolaps, posebno u Federaciji BiH, gdje je plin ključan za industriju i domaćinstva.
Upravo se čita: ZAVRŠNI UDAR NA DRŽAVU: Dodik ide do kraja
„Ovo je konačno upozorenje za Federaciju BiH kada je riječ o korištenju plina. Ako sada ne shvatimo da je krajnje vrijeme za djelovanje, pokazujemo da nismo ozbiljni prema građanima i privredi. Projekat Južne interkonekcije moramo hitno pokrenuti – donijeti potrebne odluke, imenovati komisije za urbanističke dozvole i potpisati međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske“, poručio je Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije.
Stručnjaci i energetski analitičari saglasni su da bi svako dalje odgađanje značilo rizik od potpunog prekida snabdijevanja, što bi imalo ozbiljne posljedice po privredu i životni standard građana.
