SCHMIDT U AKCIJI: Izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a otkriven

Vijeće sigurnosti UN-a će na sjednici krajem mjeseca raspravljati o situaciji u BiH. Među dokumentima na osnovu kojih će se voditi rasprava nalazi se i izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta. Zbog protivljenja Rusije, koja predsjedava Vijećem sigurnosti, Schmidt neće biti prisutan na sjednici krajem mjeseca.
Kako javlja dopisnik FTV-a iz Amerike Ivica Puljić, tako je dogovoreno na ranijoj sjednici, kada se razmatrao prethodni izvještaj. Na sjednici će prisustvovati i Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH.
FTV je objavila sažetak Schmidtovog izvještaja koji će biti predstavljen Vijeću sigurnosti UN-a.

„68. izvješće Visokog predstavnika za provedbu Mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini generalnom sekretaru UN-a“

Opća procjena situacije / Sažetak
Prije nego što pređem na sadržaj ovog izvještaja, dopustite mi da naglasim kako sam odlučio slijediti nešto drugačiju strukturu od one koju obično koristim. Razlog za to povezan je sa situacijom u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina i činjenicom da ovaj izvještaj obuhvata razdoblje koje prethodi 30. godišnjici potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP), koji predstavlja važnu prekretnicu za BiH. U izvještajnom razdoblju održani su i komemorativni događaji povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, koji su protekli dostojanstveno i svečano.

U ovom prvom dijelu osvrnut ću se na situaciju na terenu dok BiH nastoji prevladati krizu koja je opteretila institucije stvorene provedbom Općeg okvirnog sporazuma za mir, dok će drugi, činjenični dio dublje analizirati događaje koji su se zbili tokom izvještajnog razdoblja.
Ovo izvješće obuhvata razdoblje od 16. aprila 2025. do 15. oktobra 2025.

Kriza u Bosni i Hercegovini i izazovi za državne institucije

Kriza u BiH uslijedila je nakon nedavnih poteza vlasti Republike Srpske i njenog bivšeg predsjednika Milorada Dodika protiv države i njenih institucija. Međutim, ovo nisu izolirani incidenti izazvani samo presudom Suda BiH i naknadnom odlukom Centralne izborne komisije o prestanku mandata Milorada Dodika. Oni su dio dugotrajnog političkog procesa, planiranog i pripremljenog unaprijed.

U tom kontekstu važno je naglasiti da mir, uprkos političkim napetostima, i dalje prevladava u BiH. Strahovi da bi agencije za provođenje zakona mogle biti uvučene u sukob bili su kratkog daha. Iako rizik i dalje postoji, spor je ostao unutar političke sfere. Transformacija vojne moći u političke strukture, postignuta putem Dejtonskog mirovnog sporazuma, pokazala se ponovo djelotvornom. Stabilizacijska uloga snaga EUFOR-a, kao i odluka o povećanju broja vojnika na terenu, ne bi se smjele podcijeniti.

Politička i institucionalna cijena krize, evropske integracije i propuštene prilike

Napadi na Opći okvirni sporazum o miru imali su značajnu političku i institucionalnu cijenu. BiH se našla u dubokoj strukturnoj krizi s geopolitičkim reperkusijama. Sporazum je tri decenije bio temelj mira, stabilnosti i napretka, te ostaje okvir kroz koji je moguć napredak – posebno prema Evropskoj uniji (EU). Reforme provedene unutar njegovog okvira, uz podršku Ureda visokog predstavnika, poboljšale su političku, fiskalnu i monetarnu stabilnost, ojačale vladavinu prava i institucionalnu funkcionalnost, te potaknule investicije.

BiH pripada porodici EU, ali put prema članstvu ugrožavaju postupci domaćih vlasti, prvenstveno onih iz vladajuće koalicije u RS-u. To već dugo sprječava donošenje nužnih zakonskih i ustavnih odluka. Prilike koje nudi proces pristupanja EU propuštene su tokom izvještajnog razdoblja.
Ipak, nedavno usvajanje Programa reformi od strane Vijeća ministara – potrebnog za provedbu Plana rasta, i to neposredno prije roka 30. septembra – zahvaljujući neumornim naporima nekih članova Vijeća, može se smatrati skromnim, ali važnim korakom naprijed. Program reformi trenutno je u reviziji Evropske komisije.

Obveza poštivanja mirovnog sporazuma

Neslaganja među političkim elitama na državnom nivou, posebno među bivšim koalicijskim partnerima, dodatno su se produbila nakon odluke o odbijanju žalbe bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika. Sporna pitanja uključuju Ustavni sud BiH i njegove odluke, međunarodnu zajednicu i visokog predstavnika, proces EU i NATO integracija, državni budžet, pitanje imovine i druge ključne elemente suvereniteta države.

Opći okvirni mirovni sporazum nije opcionalan dokument – njegove odredbe su obavezne. Teritorijalni integritet i politička nezavisnost BiH moraju se poštovati od svih. Vladavina prava predstavlja temelj institucionalne arhitekture BiH, a sudske presude – bilo Suda BiH ili Ustavnog suda – moraju se poštovati i provoditi.

Ustavni sud BiH donio je više ključnih presuda u vezi sa zakonima koje je usvojila Narodna skupština RS-a u februaru 2025., ab initio poništivši nekoliko akata, uključujući Zakon o neprimjeni zakona BiH, dopune Krivičnog zakona RS, te Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS. Ovi su akti počivali na pogrešnoj pretpostavci da entitet može jednostrano povući državne zakone i uspostaviti paralelne strukture.

Nakon potvrde osuđujuće presude i odluke CIK-a o prestanku Dodikovog mandata, on je, čini se, priznao gubitak funkcije registracijom SNSD-a za prijevremene izbore i nominacijom novog kandidata.

Političke posljedice i raspad koalicije

Visoki predstavnik kontinuirano dokumentuje kršenje obaveza RS-a prema mirovnom sporazumu. Iako su ti izazovi kulminirali u izvještajnom razdoblju, reakcija pravosudnih institucija BiH pruža nadu u prevlast vladavine prava.

Koalicija na državnom nivou se raspala – stranke Trojke (SDP BiH, NiP, NS) povukle su se iz saveza sa SNSD-om, dok su HDZ BiH i SNSD odbijali restrukturiranje Vijeća ministara. Parlamentarna skupština je paralizirana, a Vijeće ministara nije ostvarilo očekivane rezultate.

Dogovor o Agendi reformi naglašava osjećaj propuštene šanse. Trenutna kriza je politički proizvedena i rješenje se može postići kroz postojeće institucije. Nepovjerenje među akterima i konstitutivnim narodima čini kompromis nedostižnim. Političke tvrdnje da međunarodna zajednica, posebno visoki predstavnik, koči domaće odluke – samo su izgovor za neaktivnost.

SNSD-ova prijava za prijevremene izbore i dogovor o reformama mogu nagovijestiti pokušaj izlaska iz izolacije, ali će to zahtijevati praćenje daljeg razvoja.

Referendum u Republici Srpskoj

Odluka NSRS-a od 22. avgusta 2025. o raspisivanju entitetskog referenduma za 25. oktobar 2025. duboko zabrinjava i podsjeća na sličan pokušaj iz 2011. godine. Entitetski referendumi o pitanjima izvan ustavnih nadležnosti nemaju pravni temelj i mogu dodatno pogoršati napetosti.

Visoki predstavnik upozorava Vijeće sigurnosti UN-a:
• Entitet ne može provoditi referendum o pitanjima izvan svojih ustavnih nadležnosti.
• Pravosuđe spada u odgovornost države.
• Status i ovlasti visokog predstavnika proističu iz međunarodnog prava.
• Odluka o raspisivanju referenduma krši obaveze RS-a iz Aneksa 4 i 10 Dejtonskog sporazuma.

Ostaje neizvjesno hoće li se referendum održati na najavljeni datum, a spominju se i drugi termini, poput 9. januara 2026.

Slučaj Kovačević

Odluka Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Kovačević protiv BiH“ pokazuje da se ustavna pitanja trebaju rješavati unutar zemlje. Sud je odbacio zahtjev zbog zloupotrebe prava i nedostatka statusa žrtve, no to ne oslobađa BiH od obaveze provedbe ranijih presuda.

Ustav BiH ne potkopava postojanje RS-a; entiteti imaju široke ovlasti, ali u okviru države. RS i Federacija BiH imaju ključnu ulogu u reformama. Ne postoji sukob između BiH i njenih entiteta, već zajednička odgovornost u okviru mirovnog sporazuma.

Intervencije visokog predstavnika i finansijska stabilnost

Pokušaji podrivanja mirovnog sporazuma ne doprinose integraciji u EU. Nespremnost institucija da izvršavaju svoje dužnosti natjerala je visokog predstavnika da interveniše i spriječi finansijski kolaps. Njegove mjere omogućile su stabilnost Centralne banke BiH i CIK-u pripreme za izbore 2026. godine.

EUFOR ostaje ključan faktor sigurnosti, kao i međunarodne civilne institucije.

Državna imovina

Pitanje državne imovine ostaje ključno. Zabrana raspolaganja imovinom, uvedena odlukom Ustavnog suda, stvara neravnotežu, posebno prema FBiH. Potrebno je ublažiti zabranu za institucije koje poštuju zakon i žele pokrenuti razvojne projekte.

Pred izbore 2026. BiH mora izaći iz zastoja. Politički lideri moraju pokazati spremnost na kompromis i dijalog. Program evropskih integracija treba iskoristiti kao sredstvo povezivanja političkih aktera, uz podršku međunarodne zajednice.

Vojna misija EU u BiH (EUFOR-Althea)

Događaji u posljednjih šest mjeseci potvrđuju važnost misije EUFOR-Althea za mir i stabilnost. Povećana vidljivost, mobilnost i spremnost trupa doprinose sigurnosti i prevenciji eskalacije. Uprkos smanjenju snaga u oktobru 2025., potrebna je stalna pažnja kako bi se izbjegao sigurnosni vakuum.

EUFOR također ima važnu ulogu u kontroli naoružanja i humanitarnom razminiranju. Oružane snage BiH ostaju ključna institucija državne saradnje, ali i dalje zavise od podrške NATO-a i EU.

Fiskalna održivost

Finansiranje državnih institucija ostaje neizvjesno i nedovoljno. Iako je posljednji kvartal 2025. godine u toku, državni budžet još nije usvojen. Odluka visokog predstavnika od 7. juna 2022. osigurala je privremeno finansiranje, ali to je samo privremena mjera.