BiH se uskladila s novim mjerama Evropske unije prema Iranu

Bosna i Hercegovina uskladila je svoju politiku s jednom od najnovijih odluka Evropske unije koja se odnosi na restriktivne mjere prema Iranu. Informaciju je objavila visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, navodeći da se BiH, zajedno s još nekoliko evropskih zemalja, pridružila zajedničkom stavu Unije.

Ovakvo usklađivanje dio je šire evropske politike prema Iranu, koja obuhvata različite vrste sankcija i drugih ograničenja. Evropska unija posljednjih godina postepeno proširuje mjere prema pojedincima i organizacijama koje smatra odgovornim za ozbiljna kršenja ljudskih prava ili druge aktivnosti koje su u suprotnosti s politikom EU.

Važno je naglasiti da se odluka na koju se odnosi najnovije usklađivanje ne odnosi na uvođenje potpuno novog režima sankcija u Bosni i Hercegovini, već na prihvatanje konkretne odluke Vijeća EU u okviru zajedničke evropske politike.

BiH prati odluke Brisela

Prema informacijama Vijeća Evropske unije, odluka je usvojena 13. jula 2026. godine, a njome je na listu osoba i subjekata obuhvaćenih restriktivnim mjerama dodano osam osoba i jedan pravni subjekt. Bosna i Hercegovina se obavezala da će svoju nacionalnu politiku uskladiti s tom odlukom.

Pored BiH, s istom odlukom uskladile su se Albanija, Island, Lihtenštajn, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška i Ukrajina. Evropska unija je pozdravila njihovo opredjeljenje da prate odluke donesene na nivou Unije.

Za Bosnu i Hercegovinu ovakvi potezi imaju i širi politički značaj. Usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU jedan je od elemenata približavanja evropskim standardima i pokazuje u kojoj mjeri institucije BiH prate odluke koje donose evropske institucije.

Šta podrazumijevaju restriktivne mjere?

Restriktivne mjere Evropske unije mogu imati različite oblike, u zavisnosti od odluke i osobe ili organizacije na koju se odnose. Uobičajeno mogu uključivati zamrzavanje imovine i finansijskih sredstava, zabranu stavljanja novca ili drugih ekonomskih resursa na raspolaganje sankcionisanim osobama, kao i zabranu putovanja u države članice EU.

U slučaju iranskog režima, evropske sankcije posljednjih godina obuhvatile su veći broj pojedinaca i organizacija. Vijeće EU je, naprimjer, 24. jula 2026. godine uvelo restriktivne mjere protiv još šest osoba zbog navodnih ozbiljnih kršenja ljudskih prava. Na listu su tada uvršteni pojedini iranski suci i Nima Salehi, kojeg EU povezuje s iranskom cyber grupom Ashiyane.

EU navodi da se širi režim mjera odnosi na odgovorne za ozbiljna kršenja ljudskih prava, uključujući postupanje prema političkim protivnicima, aktivistima i pripadnicima vjerskih manjina.

Zašto je Iran ponovo u fokusu EU?

Od 2022. godine Evropska unija značajno je proširila sankcije povezane sa situacijom u Iranu. Brisel kao razlog navodi, između ostalog, ozbiljna kršenja ljudskih prava i postupanje iranskih vlasti prema demonstrantima i političkim protivnicima. Postojeći režim restriktivnih mjera produžen je do aprila 2027. godine.

Evropska politika prema Teheranu, međutim, nije ograničena samo na pitanja ljudskih prava. EU je tokom 2026. godine donosila i druge mjere koje se odnose na iranske aktivnosti u regionu, uključujući pitanja slobode plovidbe i situaciju oko Hormuškog moreuza.

U tom kontekstu, odluka BiH da se uskladi s politikom EU pokazuje da Sarajevo nastavlja pratiti odluke Brisela u oblasti međunarodne politike i restriktivnih mjera.

Za građane BiH ova odluka prvenstveno ima politički i pravni značaj, dok će konkretne posljedice zavisiti od toga na koje osobe i subjekte se mjere odnose i kako će biti provedene kroz domaći pravni okvir. U svakom slučaju, najnoviji potez potvrđuje da Bosna i Hercegovina nastoji održavati usklađenost sa zajedničkim stavovima Evropske unije u osjetljivim pitanjima međunarodne sigurnosti i vanjske politike.