Kada je 2023. godine Slaven Kovačević javno prezentirao prvu stranicu odluke Malog vijeća Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu, taj je potez, pokazalo se kasnije, značajno otežao njegovu političku poziciju. Dvije godine poslije, Veliko vijeće ESLJP-a odbacilo je njegov zahtjev, navodeći da su tokom postupka uočene manipulacije nacionalnim izjašnjavanjem, kao i pokušaji politizacije i zloupotrebe sudskog procesa. Time je dovedena u pitanje i mogućnost njegovog kandidiranja na političke funkcije koje podrazumijevaju nacionalno izjašnjavanje.
Nakon ove presude, otvoreno je pitanje treba li Središnje izborno povjerenstvo BiH uopće razmatrati eventualnu kandidaturu Kovačevića, s obzirom na zaključke Suda o njegovom postupanju. Demokratska fronta već ga je istaknula kao kandidata za člana Predsjedništva BiH.
U prvostupanjskom postupku pred ESLJP-om Kovačević je odbio navesti svoju nacionalnu pripadnost, tvrdeći da je ona nebitna za predmet. Sud je tada zaključio da se nije identificirao ni s jednim od triju konstitutivnih naroda. Međutim, tokom postupka pojavila se informacija sa službene web-stranice Gradskog vijeća Sarajeva prema kojoj je bio označen kao Hrvat, što je izazvalo sumnju u vjerodostojnost njegovih navoda.
Sud je, osim pitanja nacionalnog izjašnjavanja, naveo i niz drugih nepravilnosti. Kovačević je tokom postupka iznosio uvredljive i pogrdne izjave na račun predsjednice Suda i članova Velikog vijeća, koje su, prema ocjeni ESLJP-a, prešle granice dopuštene kritike i predstavljale osobne napade bez pravne osnove. Takvo ponašanje dodatno je narušilo vjerodostojnost samog zahtjeva.
U presudi je istaknuto i da je došlo do zloupotrebe prava na podnošenje zahtjeva. Sud je ocijenio da su iznesene optužbe bile neosnovane te da je zahtjev korišten s ciljem ometanja pravosudnog postupka i ostvarivanja političkih ciljeva. Time je, prema Sudu, pravni mehanizam stavljen u funkciju političke manipulacije.
Kovačević je također tvrdio da su postojali politički pritisci i lobiranja pred Sudom, uključujući navodne aktivnosti pojedinih političkih aktera i predstavnika iz Hrvatske. Iako Sud nije mogao potvrditi takve tvrdnje, zaključeno je da su one dodatno politizirale postupak, što je doprinijelo ocjeni da je zahtjev nedopustiv.
ESLJP je jasno naveo da su Kovačevićevi postupci ometali pravilno vođenje postupka i da su bili zloupotrijebljeni u političke svrhe. U kontekstu političkih prilika u Bosni i Hercegovini, gdje se pitanje nacionalnog izjašnjavanja često koristi kao političko sredstvo, presuda je otvorila dilemu o tome treba li mu biti dopušteno sudjelovanje u izbornom procesu. Od Središnjeg izbornog povjerenstva BiH očekuje se da, ako do kandidature dođe, temeljito razmotri sadržaj presude kako bi se zaštitio integritet izbora.
Manipulacija nacionalnim izjašnjavanjem, kako se navodi, ozbiljno ugrožava legitimitet političkog sustava i izbornih procedura. Ovaj slučaj dodatno naglašava potrebu za transparentnošću, odgovornošću i poštivanjem ustavno-pravnog poretka, kao i jasnu granicu između legitimnog političkog djelovanja i zloupotrebe pravnih institucija.
U širem političkom kontekstu, sve izraženija konkurencija za mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda izaziva zabrinutost unutar HDZ-a BiH. Nakon najave kandidature Zlatka Miletića i mogućeg zajedničkog kandidata hrvatskih stranaka izvan HDZ-a, spekulira se i o mogućnosti da se Dragan Čović ipak odluči na kandidaturu, unatoč ranijim izjavama da to ne planira.
