Američki novinar Charles Kennedy objavio je na portalu OilPrice opsežnu analizu u kojoj se bavi promjenama politike administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Bosni i Hercegovini.
U tekstu Kennedy iznosi niz tvrdnji o odnosu Washingtona prema političkim akterima u BiH, posebno prema Miloradu Dodiku, ali i o američkom interesu za energetske projekte, Južnu interkonekciju, pitanje državne imovine i budućnost Ureda visokog predstavnika (OHR).
Prema Kennedyjevoj interpretaciji, američka politika prema BiH značajno se promijenila tokom druge polovine 2025. godine, pri čemu su uz političke interese u prvi plan došli i energetski i poslovni interesi povezani s mogućim dopremanjem američkog LNG-a u BiH.
Kennedy: BiH dio nove američke strategije
Kennedy tvrdi da je Washington počeo napuštati neke elemente ranije politike prema BiH kako bi otvorio prostor za realizaciju određenih energetskih projekata.
Kao jedan od ključnih interesa navodi izgradnju plinovoda kojim bi američki LNG, preko Hrvatske, mogao biti dopreman u Bosnu i Hercegovinu.
Istovremeno problematizira ulogu pojedinih privatnih kompanija i osoba povezanih s američkim političkim krugovima, postavljajući pitanje kakvi se poslovni interesi nalaze iza novog pristupa.
Autor smatra da bi takva politika mogla otvoriti prostor za saradnju s domaćim političkim i poslovnim akterima koji su spremni podržati američke interese.
Važno je, međutim, naglasiti da Kennedy ove tvrdnje iznosi kao vlastitu analizu i interpretaciju, a ne kao pravosnažno utvrđene činjenice.
Dodik i ukidanje američkih sankcija
Posebna pažnja posvećena je Miloradu Dodiku i odluci Trumpove administracije da ukine američke sankcije njemu, njegovim saradnicima i članovima porodice.
Kennedy tvrdi da su kontakti između predstavnika Trumpove administracije i Dodikovog političkog kruga počeli još tokom jeseni 2025. godine te da su prethodili odluci o ukidanju sankcija.
U tekstu se spominju i lobističke aktivnosti Republike Srpske u SAD-u, uključujući kompaniju RRB Strategies, koju je predvodio bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich, kao i aktivnosti povezane s Michaelom Flynnom i njegovim krugom.
Prema Kennedyjevoj interpretaciji, cilj tih aktivnosti bio je približavanje Dodika ljudima bliskim Trumpovoj administraciji i utjecajnim političkim krugovima u Washingtonu.
Južna interkonekcija u centru pažnje
Veliki dio analize odnosi se na Južnu interkonekciju, odnosno projekt plinovoda kojim bi se Bosna i Hercegovina povezala s plinskim sistemom Hrvatske.
Kennedy navodi da su nakon ukidanja sankcija Dodiku intenzivirane aktivnosti oko mogućeg modela prema kojem bi američka privatna kompanija imala značajnu ulogu u razvoju, izgradnji i upravljanju plinovodom.
U tom kontekstu spominje sastanak tadašnjeg otpravnika poslova Ambasade SAD-a u BiH Johna Ginkela s liderima nekoliko političkih stranaka u Federaciji BiH u novembru 2025. godine.
Autor navodi da se tada razgovaralo o mogućem učešću američke kompanije u projektu, iako kompanija tada nije odmah javno imenovana.
Kennedy zatim posebnu pažnju posvećuje kompaniji AAFS Infrastructure and Energy LLC, registrovanoj u Wyomingu krajem novembra 2025. godine.
On postavlja pitanja o njenom iskustvu, vlasničkoj strukturi i mogućoj ulozi u projektu, kao i o tome ko bi na kraju izvodio radove i finansirao cijeli poduhvat.
Kao mogući izvođač spominje se i velika međunarodna kompanija Bechtel, dok Kennedy vrijednost projekta procjenjuje na oko 1,5 milijardi eura.
Pitanja o Ameru Bekanu
Kennedy značajan dio teksta posvećuje i Ameru Bekanu, kojeg predstavlja kao osobu s kontaktima u različitim političkim i poslovnim krugovima.
Prema njegovim navodima, Bekan je u američki energetski projekt uključen prije svega zbog svojih kontakata i lobističkog iskustva.
Autor ga povezuje s Jessejem Binnallom, kojeg opisuje kao Trumpovog ličnog advokata, te s krugom oko Joea Flynna, brata Michaela Flynna.
Kennedy pritom problematizira iskustvo AAFS-a u realizaciji velikih infrastrukturnih projekata i postavlja pitanje kakva bi konkretno bila njena uloga ukoliko bi dobila posao povezan s Južnom interkonekcijom.
Državna imovina i budućnost OHR-a
Kennedy dio svoje analize posvećuje i pitanju državne imovine BiH te budućnosti OHR-a.
Prema njegovoj interpretaciji, pitanje državne imovine povezano je i s političkim i energetskim interesima koji su postali važni Washingtonu.
Autor podsjeća na raniju odluku bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom je suspendovan zakon Republike Srpske o državnoj imovini.
Kennedy smatra da je Schmidtov stav prema državnoj imovini predstavljao prepreku određenim političkim i energetskim planovima.
U tekstu iznosi i tvrdnju da je američki pritisak imao značajnu ulogu u Schmidtovom odlasku s funkcije, nakon čega je ostalo otvoreno pitanje njegovog trajnog nasljednika.
„Washington se kocka s Dodikom“
U završnici analize Kennedy se ponovo vraća na Dodika i procjenjuje da je Trumpova administracija vjerovala kako s njim može postići određeni politički dogovor.
Autor, međutim, smatra da se takva procjena možda pokazala pogrešnom.
Navodi da je Dodik nakon ukidanja sankcija nastavio s politikom koja je izazivala nove sukobe s institucijama Bosne i Hercegovine, uključujući pitanja vezana za Ustavni sud BiH i OHR.
Kennedy podsjeća i na ranije kritike pojedinih američkih političara koji su upozoravali da bi ukidanje sankcija moglo dodatno ohrabriti Dodika.
Prema njegovom zaključku, američka strategija prema lideru SNSD-a možda se ne razvija onako kako je Washington prvobitno očekivao.
Analiza koja otvara brojna pitanja
Kennedyjev tekst otvara širu raspravu o tome koliko su američka politika prema BiH, energetski projekti, lobiranje i interesi privatnih kompanija međusobno povezani.
Ipak, njegove navode treba čitati s određenom rezervom. Dio teksta predstavlja Kennedyjeve procjene, interpretacije i pitanja, dok se pojedine ozbiljne tvrdnje ne mogu tretirati kao potvrđene činjenice bez dodatne provjere i reakcije aktera koji se u tekstu spominju.
Autor na kraju najavljuje i nastavak istraživanja o odnosu Trumpove administracije prema Bosni i Hercegovini.