data-nosnippet>
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, ponovo je u centru pažnje međunarodne javnosti nakon opsežnog intervjua za britanski list The Times, u kojem je govorio o političkoj situaciji u BiH, ulozi Rusije i ambicijama Milorada Dodika. Schmidt poručuje da ne očekuje oružani sukob, ali upozorava da na Zapadnom Balkanu nikada ne smije biti potcijenjena mogućnost destabilizacije.
On navodi da predsjednik Rusije, Vladimir Putin, vjerovatno nema ozbiljnu namjeru direktnog uključivanja u unutrašnje političke prilike BiH, ali da moskovski utjecaj služi kao instrument skretanja pažnje sa Ukrajine i kao sredstvo pritiska na Zapad. Prema njegovim riječima, dovoljno je malo iskrica da se pokrene opasna spirala nestabilnosti u regiji koja je historijski pokazala koliko brzo može skliznuti u krizu.
Schmidt podsjeća da je Daytonski mirovni sporazum spriječio ratna razaranja, ali je stvorio kompleksan državni sistem sa 14 vlada, stotinama ministara i različitim nivoima vlasti temeljenim na etničkoj podjeli. Zbog toga, kako ističe, njegov zadatak zahtijeva stalnu budnost: “Balkan je prostor u kojem krize nikada nisu definitivno završene.”
U intervjuu se navodi da Dodik godinama razvija političku platformu zasnovanu na separatizmu, istorijskom revizionizmu i povezivanju s Moskvom. Njegove učestale posjete Putinu i odlučno protivljenje institucijama BiH izazvale su zabrinutost NATO saveza i međunarodnih diplomata. Schmidt ističe da Dodik često djeluje kao produžena ruka ruskih interesa, te ga najblaže opisuje kao “alatku”, političara čiji je utjecaj usklađen s ruskim ciljevima.
Iako je protiv Dodika uvedena zabrana javnog političkog djelovanja, Schmidt poziva na oprez i odbija bilo kakvu euforiju. Podsjeća da na Balkanu ne postoje konačne bitke: politički poraženi akteri vrlo brzo pronalaze nove načine da utiču na prilike u zemlji.
Govoreći o bezbjednosnoj situaciji, Schmidt naglašava da najveću prijetnju BiH ne čine građani, koji žele normalan život, već političke strukture koje održavaju atmosferu straha i prikrivaju izostanak stvarnih reformi. Mladi ljudi sve češće napuštaju zemlju, ne zbog etničkih sukoba, nego zbog sistemske korupcije i slabih ekonomskih prilika.
Schmidt se osvrnuo i na svoja iskustva iz perioda opsade Sarajeva, kada je kao posmatrač referenduma o nezavisnosti BiH svjedočio prvim napadima na grad, iskustvo koje je oblikovalo njegovu odlučnost da zaštiti mir i ustavni poredak.
Pri preuzimanju dužnosti 2021. godine bio je uvjeren da će biti posljednji visoki predstavnik u BiH. Danas, međutim, smatra da je proces složeniji nego što se ranije procjenjivalo i da BiH tek kada ispuni ključne uslove u domenu vladavine prava i funkcionalnosti institucija može doći do ukidanja ove međunarodne funkcije.
“Možda je vrijeme da se počne tražiti izlaz, ali još ne možemo tvrditi da su svi preduslovi ispunjeni,” zaključuje Schmidt.
