data-nosnippet>
Najava mogućih izmjena režima državne imovine u Bosni i Hercegovini, navedena u izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta upućenom Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, izazvala je snažne reakcije u domaćoj političkoj javnosti. Posebnu pažnju privukao je dio izvještaja u kojem Schmidt govori o „potrebi ublažavanja zabrane raspolaganja državnom imovinom“, što pojedini akteri u BiH tumače kao mogući signal promjene dosadašnje politike OHR-a.
Schmidt u izvještaju navodi da postojeća zabrana, uvedena s ciljem sprječavanja jednostranih pravnih poteza, stavlja u nepovoljniji položaj institucije koje poštuju odluke Ustavnog suda BiH. Prema mišljenju analitičara, takva formulacija otvara prostor za mogućnost „balansiranja“ postojećeg stanja kroz zakonske korekcije koje bi omogućile realizaciju razvojnih projekata.
Tema državne imovine već godinama predstavlja jedno od ključnih političkih pitanja u BiH, budući da se odnosi na resurse poput poljoprivrednog i šumskog zemljišta, vodnih tokova i infrastrukture, čiji status direktno utiče na raspodjelu nadležnosti i ustavni poredak zemlje. Ustavni sud BiH u više je odluka potvrdio da je riječ o isključivoj nadležnosti države.
Prema medijskim saznanjima, inicijativa o razmatranju mogućih zakonskih izmjena razmatrana je i unutar dijela aktuelne vlasti u Federaciji BiH. Nezvanično se navodi da bi eventualna rješenja mogla otvoriti prostor za nove investicije, posebno na lokacijama gdje su trenutno blokirani projekti od ekonomskog značaja. Ipak, pojedine političke partije i stručnjaci izražavaju zabrinutost da bi takav pristup mogao biti shvaćen kao ustupak entitetima koji ne poštuju ranije odluke državnih institucija.
Posebno su podijeljeni stavovi u vezi s političkim kontekstom u Republici Srpskoj, gdje vlasti već duže vrijeme insistiraju na donošenju entitetskih zakona o svojini, suprotno državnom ustavnom okviru. Predstavnici vlasti u tom entitetu najavljuju nastavak donošenja sopstvenih propisa.
U Federaciji BiH dio opozicije upozorava da bi svako popuštanje u vezi s državnom imovinom moglo dovesti do trajnog narušavanja teritorijalnog integriteta zemlje. Naglašavaju da se svi reformski procesi moraju temeljiti na dosljednoj primjeni ustavnih načela i vladavine prava, te da je obaveza svih nivoa vlasti osigurati poštivanje odluka Ustavnog suda na cijeloj teritoriji BiH.
Analitičari podsjećaju da pitanje državne imovine istovremeno predstavlja pitanje suvereniteta, te upozoravaju da svako eventualno rješenje mora biti u potpunosti usklađeno s ustavnim okvirom i međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine. Ističu da institucije imaju odgovornost da spriječe jednostrane poteze koji bi mogli produbiti političke podjele.
Očekuje se da će rasprava o mogućim zakonskim promjenama uslijediti u narednim mjesecima. Sagovornici smatraju da je neophodno otvoriti širu stručnu i društvenu debatu kako bi se pronašlo rješenje koje neće dovesti u pitanje ustavni poredak niti usporiti ekonomski razvoj, a transparentnost cijelog procesa ističe se kao ključni faktor očuvanja povjerenja javnosti.
Ostaje da se vidi hoće li najavljene inicijative rezultirati konkretnim zakonskim prijedlozima ili će političke tenzije i dalje blokirati ovu temu.
