data-nosnippet>
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić govorio je o pritiscima kojima su, prema njegovim tvrdnjama, izloženi zaposleni i saradnici ove institucije, uključujući policijska ispitivanja i pokušaje kompromitovanja rada Centra.
Gostujući u podcastu Vijesti.ba, Suljagić je iznio i tvrdnje o navodnoj akciji MUP-a Republike Srpske koja je, prema njegovim riječima, prije dvije godine pripremana uoči obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici.
Prema njegovim navodima, pritisci na Memorijalni centar ponovo su intenzivirani nakon objavljivanja izvještaja o negiranju genocida. Posebno je govorio o policijskim pozivima zaposlenima i saradnicima, ali i o postupcima koje smatra pokušajem zastrašivanja institucije.
Suljagić tvrdi da je pripreman upad u Memorijalni centar
Jedna od najozbiljnijih tvrdnji koje je Suljagić iznio odnosi se na navodnu akciju MUP-a RS u periodu uoči obilježavanja godišnjice genocida 11. jula.
Prema njegovoj verziji događaja, postojala je namjera da specijalne policijske jedinice uđu u prostor Memorijalnog centra nekoliko dana prije komemoracije.
„Plan je bio da specijalci upadnu u MC par dana uoči komemoracije 11. jula. To je propalo zahvaljujući OSA-i, čiji su se agenti pojavili u ključnom trenutku“, rekao je Suljagić.
Ove tvrdnje iznesene su kao Suljagićevo svjedočenje i procjena događaja. Za njihovu konačnu potvrdu bili bi potrebni službeni dokumenti, iskazi drugih učesnika ili potvrde nadležnih institucija.
Policija ispitivala zaposlene i saradnike
Suljagić je govorio i o policijskim postupanjima prema osobama koje su na različite načine povezane s Memorijalnim centrom.
Tvrdi da policijski pozivi nisu izolovan slučaj, već da se slične situacije, prema njegovim riječima, ponavljaju iz godine u godinu.
Posebno je spomenuo slučajeve u kojima su policijski službenici dolazili na adrese osoba povezanih s vjerskim i društvenim životom Srebrenice.
„Oni svake godine nama nešto urade. Priveli su našeg bricu. Dva puta u jednom danu policija ide na vrata glavnom imamu, bez da kažu zašto ga traže“, rekao je direktor Memorijalnog centra.
Suljagić tvrdi i da su pojedine osobe dobijale pozive kasno navečer, uz zahtjev da se narednog jutra jave policiji, a da im pritom nije jasno objašnjeno zbog čega se pozivaju.
Šta se Memorijalnom centru stavlja na teret?
Prema informacijama koje je Suljagić iznio, jedan od fokusa policijskih postupanja odnosi se na navodne nepravilnosti u vezi s porezima i doprinosima.
Direktor Memorijalnog centra poručio je da želi da se slučaj dovede do kraja i da nadležni utvrde postoje li stvarne nepravilnosti.
„Meni stavljaju na teret da su utajeni porez i doprinosi. Hajde, sad lijepo utvrdite. Ne, vi hoćete da pokažete da ste sila“, rekao je Suljagić.
Istovremeno je iznio tvrdnje da su pojedine osobe navodno dolazile do dokumenata koji sadrže imena i lične podatke zaposlenih i saradnika Memorijalnog centra.
Ni ove navode ne treba tretirati kao utvrđene činjenice bez nezavisne provjere i odgovarajuće istrage.
Pritisci u vrijeme pojačane pažnje na negiranje genocida
Suljagićeve tvrdnje dolaze u trenutku kada je pitanje negiranja genocida u Srebrenici ponovo u fokusu javnosti.
Memorijalni centar posljednjih godina objavljuje izvještaje u kojima dokumentuje slučajeve negiranja i relativiziranja genocida, uključujući izjave političkih zvaničnika i druge oblike osporavanja historijski utvrđenih činjenica.
Zbog toga rad ove institucije ima značaj koji prevazilazi njene svakodnevne administrativne aktivnosti.
Memorijalni centar bavi se čuvanjem dokumentacije, istraživanjem, obilježavanjem godišnjica i edukacijom o genocidu počinjenom nad Bošnjacima Srebrenice.
Na slučaj reagovali i američki kongresmeni
Na postupanje prema zaposlenima i saradnicima Memorijalnog centra ranije su reagovali i američki kongresmeni Wesley Bell i Ann Wagner, kopredsjedavajući Bipartijskog kongresnog kluba za Bosnu i Hercegovinu.
Njihovo uključivanje dodatno je skrenulo pažnju na slučaj, koji tako više nije samo pitanje odnosa lokalnih institucija prema jednoj memorijalnoj ustanovi.
Srebrenica ima posebno snažne veze s bosanskohercegovačkom dijasporom u Sjedinjenim Američkim Državama, posebno na području St. Louisa.
Američki zvaničnici pozvali su nadležne institucije da poštuju vladavinu prava i omoguće Memorijalnom centru da nesmetano obavlja svoju misiju.
Suljagić govori o pokušajima „brisanja tragova genocida“
Tokom razgovora otvoreno je i šire pitanje načina na koji se danas čuva sjećanje na ratne zločine.
Suljagić je govorio o onome što naziva pokušajima „brisanja tragova genocida“, posebno kroz promjene prostora na kojima su se dogodili zločini.
Kao jedan od primjera spominjao je lokacije na kojima se danas odvija svakodnevni život, uključujući obnovljenu osnovnu školu u Roćeviću.
Takve teme imaju posebno osjetljivu dimenziju jer se pitanje očuvanja fizičkih tragova zločina direktno povezuje s načinom na koji će buduće generacije učiti o događajima iz prošlosti.
„Ne mogu me ucijeniti, ne mogu zastrašiti“
Na kraju razgovora Suljagić je govorio i o vlastitom iskustvu te razlozima zbog kojih, kako kaže, neće odustati od javnog djelovanja.
„Ne mogu me ucijeniti, ne mogu zastrašiti, ja sam bio mrtav deset dana. Mene su davno ubili i ganjat ću ih dok sam živ, nikad neću ušutit“, rekao je Suljagić.
U završnom dijelu podcasta govorio je i o političkim odnosima u Republici Srpskoj, ulozi pojedinih zvaničnika i svojim procjenama mogućeg razvoja političke situacije.
Njegove procjene o mogućim budućim potezima političkog rukovodstva RS treba posmatrati upravo kao njegove procjene, a ne kao potvrđene najave budućih događaja.
Šta sada slijedi?
Jedno od ključnih pitanja jeste kako će završiti policijski postupci prema zaposlenima i saradnicima Memorijalnog centra i hoće li oni rezultirati konkretnim optužnicama ili drugim pravnim postupcima.
Istovremeno, slučaj privlači sve veću pažnju međunarodne javnosti.
Za Memorijalni centar posebno je važno da se eventualne nepravilnosti ispitaju kroz transparentan pravni postupak, ali i da zaposlenima bude omogućeno da svoj posao obavljaju bez zastrašivanja i neprimjerenih pritisaka.
Daljnji potezi policije, tužilaštva i drugih nadležnih institucija pokazat će hoće li cijeli slučaj ostati na nivou istrage ili će dobiti konkretniji pravni epilog.